Porodica mimozovki obuhvaća 40 rodova s 2 500 vrsta koje rastu u tropskim područjima. Rastu kao grmovi ili drveće, a neke vrste su penjačice. Mnoge su vrste kserofiti. Listovi su dvostruko perasto sastavljeni, a neke vrste stvaraju filodije. Listovi, a isto tako i liske, mogu imati karakteristične lisne jastučiće (pulvinus) izgrađene od posebnog parenhimskog tkiva povezanog s gibanjem listova. U jastučićima se voda može brzo gibati iz stanica u međustanične prostore pri čemu dolazi do pada unutarnjeg tlaka (turgora) u stanicama što uzrokuje sklapanje liski ili cijelih listova. Gibanje može biti uzrokovano dnevnim izmjenama ili dodirom. Cvjetovi su aktinomorfni. Ocvijeće je jasno razlučeno na čašku i vjenčić. Čašku tvori 5 ili 4 lapa. Vjenčić je pentameran ili tetrameran. Andrecej čini 10 i više prašnika koji su slobodni ili srasli pri bazi. Tučak se sastoji od jednog nadraslog plodnog lista. U plodnici se nalazi više sjemenih zametaka s marginalnom placentacijom. Oprašivanje se ostvaruje većinom kukcima. Plod je karakteristični pucavac, mahuna ili mjehur. Porodica nema veliku gospodarsku važnost, a mnoge se vrste uzgajaju zbog ukrasnih osobina u hortikulturi.

Prema nekim sistematikama ova je porodica svrstana u porodicu bobovki kao njena potporodica zbog srodstvenih odnosa.

Jedna od najbrojnijih skupina pravih dvosupnica. Prema suvremenim molekularnim istraživanjima predstavlja monofiletsku skupinu. Većina predstavnika ima listove s palistićima i različitu debljinu vanjskog i unutarnjeg integumenta. Starost ove skupine procjenjuje se na 108 do 117 milijuna godina.

Nadred je podijeljen u 17 redova, 143 porodice, 3 700 rodova i oko 80 000 vrsta. Velik broj vrsta iz ove skupine ima golem gospodarski značaj za čovjeka. Unutar ove skupine razlikuju se dvije evolucijske grane bez taksonomskog imena te se u nazivlju koriste termini Eurosidae I i II ili Rosidae I i II, a u novije vrijeme koriste se nazivi fabide i malvide prema najznačajnijim redovima ovih grana Fabales i Malvales.

Jedini red koji ne pripada u fabide i malvide je Vitales s 1 porodicom Vitaceae i 14 rodova s oko 850 vrsta rasprostranjenih u pantropskim do umjereno toplim područjima. Najpoznatiji je rod Vitis s oko 60 vrsta koje rastu uglavnom u umjerenim do toplim područjima sjeverne polutke, u sjevernoj Africi, zapadnoj Aziji, na Kavkazu, Bliskom istoku i u Europi (srednja, istočna i južna). Prvi koji su počeli kultivirati vinovu lozu bili su Semiti i Arimi, drevni stanovnici Mezopotamije, a najstariji arheološki nalazi grožđa potječu iz razdoblja oko 7000 g. pr. Kr. (Turska, Sirija, Libanon). Danas se uglavnom uzgaja mnoštvo varijeteta vrste Vitis vinifera L.

Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.

Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.