Gimnazija Karlovac
Digitalizacija povijesne građe Gimnazije Karlovac
Projekt digitalizacije gimnazijske povijesne građe započeo je 2011. godine skeniranjem školskih izvješća objavljenih u 20. stoljeću. Izvješća iz 19. stoljeća digitalizirana su 2014. godine uz financijsku potporu Ministarstva kulture u okviru nacionalnoga projekta „Hrvatska kulturna baština“. Projekt je nastavljen 2015. godine digitalizacijom dijela nastavnih pomagala prirodoslovne zbirke (84 zidne slike iz botanike i zoologije) koja je u veljači 2015. godine proglašena kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
U ovom je projektu Gimnazija Karlovac, kao nositelj projekta, ostvarila suradnju s ustanovama koje su ustupile dio građe za digitalizaciju (Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić", Hrvatski školski muzej, Državni arhiv u Karlovcu i Gradski muzej Karlovac). U Hrvatskom školskom muzeju školska izvješća bibliografski su obrađena u monografiji Štefke Batinić (Batinić, Štefka. Zbirka školskih izvješća Hrvatskoga školskog muzeja. Zagreb: HŠM, 2007.) iz koje su preuzeti podatci o radovima gimnazijskih profesora objavljenim u izvješćima. Snimanje i obradu građe obavila je tvrtka Inkunabula d.o.o. prema standardu i uputi projekta "Hrvatska kulturna baština" (400 dpi, 24 bita dubine boja), a izradu sustava i web-sučelja Infinum d.o.o.
Postojeća gimnazijska digitalna građa dopunjena je 2026. digitalizacijom učila fizikalnoga kabineta koja su se u nastavi koristila u drugoj polovici 19. st. (u vrijeme školovanja Nikole Tesle) te početkom 20. st. Učila su digitalizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija u okviru projekta „Digitalizacija fizikalnih učila iz Teslina đačkog doba“.
Dugoročni cilj digitalizacije navedene građe jest izgradnja digitalne zbirke svih povijesnih gimnazijskih eksponata te njihova trajna pohrana u sustav eKultura. Time bi se kulturno dobro Republike Hrvatske učinilo vidljivim i dostupnim istovremeno većem broju korisnika (znanstvenicima, studentima, učenicima, nastavnicima, građanima, udrugama, javnim ustanovama...) koje zanimaju različita područja – prirodoslovlje, povijest, zavičajna povijest i povijest školstva, odgoj i obrazovanje, sociologija... Digitalizacija navedene građe omogućava njezinu zaštitu te otvara brojne mogućnosti korištenja građe u nastavnom procesu i šire.