PASSIFLORA CAERULEA L. – KRISTOVA MUKA

Inventarni_broj
239
Godina_sadnje
2021
Podrijetlo sadnica
Rasadnik, nepoznat
Broj primjeraka
1
Podrazred
MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
Porodica
PASSIFLORACEAE – TRUBANJOVKE

PASSIFLORACEAE – TRUBANJOVKE

Trubanjovke su vrstama bogata porodica iz reda Malpighiales koja obuhvaća 16 rodova i 705 vrsta zeljastih i drvenastih biljaka, većinom penjačica, a neke su stabla ili grmovi. Najbrojniji rod je Passiflora s 525 vrsta. Penjačice se prihvaćaju za podlogu pomoću vitica koje se nalaze u pazušcu listova. Listovi imaju spiralni raspored. Cvjetovi su radijalno simetrični, jednospolni ili dvospolni s 3 do 5 lapova, latica i prašnika. Unutar cvijeta nalazi se tučak s jednogradnom, nadraslom plodnicom ispod koje su prašnici. U cvijetu često se nalazi pavjenčić ili krunica građena od 2 prstena s brojnim nitima. Plodovi su tobolci ili bobe, a sjemenke su obavijene sočnim arilusom. Pripadnici porodice trubanjovki rasprostranjeni su u tropskim područjima.
Mnoge vrste imaju vrlo lijepe cvjetove te se uzgajaju kao ukrasne biljke.
Nadred
ROSANAE

ROSANAE

Jedna od najbrojnijih skupina pravih dvosupnica. Prema suvremenim molekularnim istraživanjima predstavlja monofiletsku skupinu. Većina predstavnika ima listove s palistićima i različitu debljinu vanjskog i unutarnjeg integumenta. Starost ove skupine procjenjuje se na 108 do 117 milijuna godina.
Nadred je podijeljen u 17 redova, 143 porodice, 3 700 rodova i oko 80 000 vrsta. Velik broj vrsta iz ove skupine ima golem gospodarski značaj za čovjeka. Unutar ove skupine razlikuju se dvije evolucijske grane bez taksonomskog imena te se u nazivlju koriste termini Eurosidae I i II ili Rosidae I i II, a u novije vrijeme koriste se nazivi fabide i malvide prema najznačajnijim redovima ovih grana Fabales i Malvales.
Jedini red koji ne pripada u fabide i malvide je Vitales s 1 porodicom Vitaceae i 14 rodova s oko 850 vrsta rasprostranjenih u pantropskim do umjereno toplim područjima. Najpoznatiji je rod Vitis s oko 60 vrsta koje rastu uglavnom u umjerenim do toplim područjima sjeverne polutke, u sjevernoj Africi, zapadnoj Aziji, na Kavkazu, Bliskom istoku i u Europi (srednja, istočna i južna). Prvi koji su počeli kultivirati vinovu lozu bili su Semiti i Arimi, drevni stanovnici Mezopotamije, a najstariji arheološki nalazi grožđa potječu iz razdoblja oko 7000 g. pr. Kr. (Turska, Sirija, Libanon). Danas se uglavnom uzgaja mnoštvo varijeteta vrste Vitis vinifera L.
Evolucijska linija
EUDIKOTILEDONE – PRAVE DVOSUPNICE
Skupina
SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.
Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.
Kristova muka penjačica je koja naraste i do nekoliko metara. Listovi su zimzeleni do vazdazeleni, naizmjenični, široko srcasti, dlanasto razdijeljeni (5 do 7 segmenata), cijelog ruba, srcaste osnove. Segmenti su duguljasto kopljasti, kratkog šiljastog do tupog vrha. Urezi su duboki, šiljasti ili zaobljeni. Pri vrhu peteljke nalaze se dvije sitne, okruglaste žlijezde. Listovi su dugački i široki 10 do 15 cm, peteljka 3 do 7 cm, zeljasti, odozgo tamnozeleni, odozdo zeleni i s obje strane goli. Cvjetovi su dvospolni, entomofilni, uresni, široki 6 do 7 cm. Cvjetište je duboko zdjeličasto, iznutra s prstenastim diskom. Čaška je građena od 5 jajastih lapova sraslih pri osnovi, izvana su zeleni, a iznutra bijeli. Vjenčić je građen od 5 duguljastih, zaobljenih, bjelkastih, raširenih latica. Čaška i vjenčić pri osnovi su srasli. Pavjenčić ili krunica građen je od 2 prstena brojnih niti. Niti vanjskog prstena raširene su preko latica, tamnoljubičaste ili crvenkastogrimizne boje, u sredini bijele, a u gornjem dijelu ljubičaste. Niti unutarnjeg prstena uspravne su, ravne, valjkaste, pri osnovi bijele, a prema vrhu tamnoljubičaste. U cvijetu je 5 prašnika i tučak s 3 vrata. Plodovi su bobe, a sjemenke su obavijene crvenim arilusom. Vrsta raste u Srednjoj Americi i zapadnom dijelu Južne Amerike. Ukrasna je biljka.