EUONYMUS VERRUCOSUS SCOP. – BRADAVIČASTA KURIKA
- Inventarni_broj
- 86
- Godina_sadnje
- 2015
- Podrijetlo sadnica
- Sjeverni Velebit
- Broj primjeraka
- 1
- Podrazred
- MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
- Porodica
- CELASTRACEAE – KURIKOVKE
-
CELASTRACEAE – KURIKOVKE
Porodica kurikovki spada u malen red Celastrales s još dvije porodice i oko 1 330 vrsta široko rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima, a s manjim brojem predstavnika u umjerenim područjima. Cvjetovi su dvospolni, radijalno simetrični, obično maleni, ali s upadljivo razvijenim hipoginim nektarijskim diskom. Ocvijeće čini čaška s 3 ili 6 sraslih ili 4 do 5 slobodnih lapova te 3 ili 6 sraslih ili 4 do 5 slobodnih latica. Andrecej čine 3 ili mnogo sraslih prašnika te 4 ili 5 slobodnih prašnika, ovisno o vrstama. Ginecej tvore 2 ili 5 slobodnih nadraslih plodnih listova ili od nadraslih plodnih listova koji su srašteni. Oprašuju se pčelama i dvokrilcima. Plodovi su tobolci i bobe. Plodovi su često jarko obojeni tobolci sa sjemenkama opremljenim arilusima za poticanje rasprostiranja pticama (ornitozoohorija).
- Nadred
- ROSANAE
-
ROSANAE
Jedna od najbrojnijih skupina pravih dvosupnica. Prema suvremenim molekularnim istraživanjima predstavlja monofiletsku skupinu. Većina predstavnika ima listove s palistićima i različitu debljinu vanjskog i unutarnjeg integumenta. Starost ove skupine procjenjuje se na 108 do 117 milijuna godina.Nadred je podijeljen u 17 redova, 143 porodice, 3 700 rodova i oko 80 000 vrsta. Velik broj vrsta iz ove skupine ima golem gospodarski značaj za čovjeka. Unutar ove skupine razlikuju se dvije evolucijske grane bez taksonomskog imena te se u nazivlju koriste termini Eurosidae I i II ili Rosidae I i II, a u novije vrijeme koriste se nazivi fabide i malvide prema najznačajnijim redovima ovih grana Fabales i Malvales.Jedini red koji ne pripada u fabide i malvide je Vitales s 1 porodicom Vitaceae i 14 rodova s oko 850 vrsta rasprostranjenih u pantropskim do umjereno toplim područjima. Najpoznatiji je rod Vitis s oko 60 vrsta koje rastu uglavnom u umjerenim do toplim područjima sjeverne polutke, u sjevernoj Africi, zapadnoj Aziji, na Kavkazu, Bliskom istoku i u Europi (srednja, istočna i južna). Prvi koji su počeli kultivirati vinovu lozu bili su Semiti i Arimi, drevni stanovnici Mezopotamije, a najstariji arheološki nalazi grožđa potječu iz razdoblja oko 7000 g. pr. Kr. (Turska, Sirija, Libanon). Danas se uglavnom uzgaja mnoštvo varijeteta vrste Vitis vinifera L.
- Evolucijska linija
- EUDIKOTILEDONE – PRAVE DVOSUPNICE
- Skupina
- SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE
-
SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE
Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.
Bradavičava kurika listopadni je grm tankih razgranatih izbojaka visok 1 do 4 m. Kora je mladih izbojaka zelena, tanka, pokrivena tamnim, plutastim bradavicama, a starije grane imaju uzdužno ispucalu sivu koru. Listovi su dugački oko 6 cm i široki oko 3 cm, nasuprotni, na rubovima sitno urezani, na kratkoj peteljci. Na donjoj strani listovi su uz žile dlakavi. Cvjetovi dolaze u paštitastim cvatovima, latice su zelene s mnoštvom smeđih točkica. Plod je četverooki kožasti tobolac, u zrelom stanju crvenkast.
Vrsta je kserofit, termofilna, poluskiofit, spororastuća i ima jaku izbojnu snagu iz korijena. Raste u području toplih listopadnih šuma. U visinu se penje do 1300 m.
Rasprostranjena je u Europi i Maloj Aziji. Raste u Hrvatskoj.
U industrijskoj proizvodnji važna je sirovina za dobivanje gutaperke koje u kori korijena ima oko 16 %.
Gimnazija Karlovac