ABIES ALBA MILL. – OBIČNA JELA
- Inventarni_broj
- 45
- Godina_sadnje
- 2014
- Podrijetlo sadnica
- Sjeverni Velebit
- Broj primjeraka
- 1
- Podrazred
- PINIDAE - BOROVI, ČETINJAČE, IGLIČAVCI
- Porodica
- PINACEAE - BOROVKE
-
PINACEAE - BOROVKE
Sve vrste porodice borovki, jednodomnog drveća ili grmlja, rastu isključivo na sjevernoj polutki. Prvi predstavnici pojavili su se prije otprilike 200 milijuna godina, dok je rod borova nešto mlađi, oko 140 milijuna godina. Bogato raščlanjenje porodice dogodilo se u paleogenu.Deblo borovki jednostavno je, uspravno i stupasto. Kora je različite debljine i strukturiranosti, od izbrazdane do glatke. Bočni ogranci obično rastu u pršljenovima, a na dugim ograncima mogu se razvijati i kratki ogranci. Listovi su jednostavni i igličasti. Unutar listova i izbojaka često se nalaze smolenice, žljezdani kanali sa smolom. Provodni sustav izgrađuju traheide i sitaste cijevi bez stanica pratilica. Cvjetovi su jednospolni. Ženski oblikuju zbijene cvatove, dok muški ne tvore cvatove ali mogu dolaziti u nakupinama. Prašnici su zavojito raspoređeni i stvaraju polenova zrnca s dva vrećasta napuhnuća za lakše rasprostranjivanje vjetrom. U ženskom gametofitu stvaraju se arhegoniji. U polenovom zrncu iz vegetativne stanice nastaje polenova mješinica kroz čiju citoplazmu putuje spermatogena stanica. Ona će se podijeliti na dvije spermalne stanice od kojih će veća oploditi jajnu stanicu. Istovremeno može doći do oplodnje u više arhegonija, a između budućih embrija ostvarit će se nadmetanje za hranjive tvari. Najsnažniji će embrij uzimati sve više hranjiva iz primarnog endosperma i potisnuti razvitak ostalih. Sjemenke su najčešće okriljene. Klijanci imaju različit broj supki, od 2 do 24.Porodica uključuje 15 rodova s 225 vrsta, a u Hrvatskoj raste oko 10 svojti iz tri roda (jele, smreke i borovi).
- Nadred
- Evolucijska linija
- Skupina
Obična jela naraste između 35 i 60 m u visinu s promjerom debla i više od 2 metra. Kora je sivkasta, glatka, a u starijoj dobi potamni te ispuca uzduž i poprijeko. Krošnja je u mladosti piramidalna ili valjkasta, a u starosti pri vrhu zaravnjena. Grane rastu u pršljenovima. Iglice su plosnate, na licu tamnozelene, sjajne, na naličju s dvije paralelne bijele pruge puči. Većinom su češljasto raspoređene i okruglastom bazom vezane za grančice. Na granama ostaju do osam i više godina. Ženski je cvat uspravan, u obliku malih zelenkastih češerića, a nakon dozrijevanja sjemene se ljuske odvajaju i na grani ostaje golo češerno vreteno. Muški cvjetovi su žuti, cilindrični i nalaze se u pazušcu iglica. Sjemenke su plosnate s krilcem.
Raste u brdsko-planinskim područjima gdje tvori mješovite šume s bukvom, smrekom te čiste sastojine, a ponegdje dolazi s bijelim borom i molikom. U Hrvatskoj ima isprekidan areal: Papuk, Ivančica, Strahinčica, Zagrebačka gora, Gorski kotar, Velebit i Biokovo. Obična jela ima veliku gospodarsku važnost. Danas su mnoge šumske zajednice jele lošeg zdravstvenog statusa zbog negativnog utjecaja kiselih kiša koje uzrokuju oštećenja na iglicama smanjujući prirast i otpornost jedinki na infekcije različitim gljivicama, bakterijama te napadima kukaca. Rod jela obuhvaća oko 40 vrsta.
Gimnazija Karlovac