Trave su rasprostranjene od polarnih, umjerenih, suptropskih do tropskih područja, od morskih obala do planinskih vrhova. Većinom su zeljaste biljke, a vrlo rijetko „drvenasti“ oblici (Bambusoideae). Razvijaju se kao jednogodišnje, dvogodišnje biljke ili kao trajnice. Imaju čupavo ili adventivno korijenje. Mlade stabljike većinom su izrazito člankovite, uglavnom lomljive u nodijima. Čvrste stabljike ima jedino bambus. Listovi su dobro razvijeni, vrlo rijetko reducirani. List se sastoji od tri glavna dijela: lisne plojke, rukavca i tvorbe na njihovu prijelazu koja se zove jezičac ili ligula, a u nekih vrsta može biti reduciran. Listovi su plosnati, presavijeni, zarolani ili rijetko valjkasti, obično zeljasti, kožasti ili opnasti. Plojka je cjelovita, čekinjasta, igličasta, linearna do obrnuto jajasta s paralelnom nervaturom. Listovi su većinom sjedeći, a u mnogih tropskih vrsta (osobito Bambusoideae) baza lisne plojke sužava se prema mjestu spajanja s rukavcem. Rub plojke cjelovit je i ravan. Na vršcima listova mogu se razviti hidatode (žlijezde za izlučivanje vode). Stabljika je građena od niza čvrstih, spužvasto ispunjenih ili češće potpuno šupljih internodija. Primarno vaskularno tkivo pojavljuje se u dva ili više prstena žilnih snopova ili je građeno u obliku raspršenih žila koje su zatvorene jer nemaju žilni kambij. Sekundarni rast kao i stvaranje pluta nije prisutno u trava. Cvjetovi mogu biti dvospolni, jednospolni na jednodomnim ili dvodomnim biljkama. Prilagođeni su anemofiliji stoga nemaju nektarije, a prisutne su i druge prilagodbe u njihovoj građi na oprašivanje vjetrom. Cvjetovi stvaraju karakterističan cvat, tzv. klasić. Klasić se sastoji od pricvjetnih listova, tzv. pljeve, zatim duž osi klasića slijede pricvjetni listovi koji u pazušcu nose cvjetove, tzv. obuvence. Cvjetovi su sićušni, jedni dužine do 3 mm, a drugi od 3 mm do 3 cm. Ocvijeće je uglavnom zakržljalo. Od vanjskog kruga koji je reduciran razvijen je jedan listić (košuljica), a od unutarnjeg kruga preostali su kržljeci (lodikule). U cvijetu se nalaze uglavnom dva do tri prašnika, jedan tučak građen od dva, rjeđe tri plodna lista. U nadrasloj plodnici jedan je sjemeni zametak. Klasići se udružuju u sekundarne cvatove, jednostavne ili sastavljene metlice, grozdove, klasove, glavice ili svežnjiće.

Plod je suh, rijetko sočan nepucavac. Tipični oblik je pšeno, rjeđe tobolac, oraščić, orah ili boba. Plodovi se rasprostranjuju vjetrom, životinjama i vodom. Sjemenke imaju obilno hranjivo staničje zbog čega su mnoge vrste iznimno važne u prehrani čovjeka (pšenica, ječam, raž, proso, zob, riža, kukuruz) i proizvodnji šećera (šećerna trska). Porodica obuhvaća oko 12 000 vrsta svrstanih u šest do sedam potporodica i oko 700 rodova. Trave oblikuju poseban tip bioma u aridnim ili hladnijim te vjetrovitim područjima koje zovemo travnjaci, a prema geografskim područjima razlikujemo stepe, prerije, pampase, afričke i australske savane. Jedino neki predstavnici potporodice Bambusoideae imaju „drvenast“ tip stabljike.

Jednosupnice kao skupina kritosjemenjača već su dosta dugo poznate u sistematici. Skupina sadrži oko 58 000 vrsta (22 % kritosjemenjača). Monofiletsko podrijetlo skupine podupiru brojne morfološke, anatomske osobine kao i sekvence DNA pojedinih gena.

Jednosupnice stvaraju jednu supku, položaj embrija lateralan je u odnosu na dvosupnice koje imaju središnji položaj embrija između dviju supki. U plastidima sitastih cijevi sve jednosupnice imaju bjelančevinaste uklopine klinasto-trokutastog oblika čija uloga nije poznata. Za njih je karakteristično adventivno korijenje i primarno zeljasta stabljika. U stabljici su zatvorene kolateralne žile. Osim nekoliko rodova jednosupnice nemaju sekundarni rast u debljinu, a palme stvaraju drvo primarnim rastom u debljinu. Nervatura listova u većine je vrsta paralelna. U cvijetu imaju karakterističan način postanka stijenke prašnica, postupnu mikrosporogenezu, sinkarpni ginecej, parijentalnu placentaciju i septalne nektarije. Pojedine vrste mogu imati odstupanja u nekim od navedenih osobina. Klijanci imaju osobitu građu.

Nadred jednosupnica podijeljen je u 11 redova svrstanih u dvije neformalne skupine, tzv. nekomelinide i komelinide.