RUSCUS ACULEATUS L. – BODLJIKAVA VEPRINA

Inventarni_broj
132
Godina_sadnje
2021
Podrijetlo sadnica
Opatija
Broj primjeraka
1
Podrazred
MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
Porodica
ASPARAGACEAE – ŠPAROGOVKE

ASPARAGACEAE – ŠPAROGOVKE

Porodica je rasprostranjena u Europi, Aziji i Africi s otprilike 440 vrsta svrstanih u 14 do 17 rodova. U Hrvatskoj raste 14 vrsta unutar 5 rodova.
Šparogovke rastu kao grmlje, penjačice ili zeljaste trajnice. Penjačice se omataju stabljikom za potporanj u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu. U nekih je vrsta stabljika u obliku podanka ili je preobražena u filokladij, a listovi su reducirani. U većine vrsta listovi su uobičajene građe. Cvjetovi mogu biti dvospolni ili jednospolni na jednodomnim ili dvodomnim biljkama. Ženski cvjetovi mogu sadržavati rudimente prašnika, a muški rudimentarne gineceje. Cvjetovi su pojedinačni ili se nalaze u cvatovima pašticu, grozdu ili štitcu. Ocvijeće je perigon sastavljen od dva pršljena tepala čiji ukupni broj iznosi 6, rijetko 8. Tepala mogu biti slobodna ili srasla pri dnu. U 2 pršljena smješteno je 6 prašnika. Ginecej je sastavljen od 3 plodna lista, sinkarpan, rijetko parakarpan, sinstiloovaran, nadrastao ili podrastao. Oprašivanje se ostvaruje kukcima, stoga cvjetovi imaju septalne nektarije, a mnogi oslobađaju i miris. Plod je nepucavac, boba, rjeđe pucavac, tobolac.
Nadred
LILIANAE - JEDNOSUPNICE

LILIANAE - JEDNOSUPNICE

Jednosupnice kao skupina kritosjemenjača već su dosta dugo poznate u sistematici. Skupina sadrži oko 58 000 vrsta (22 % kritosjemenjača). Monofiletsko podrijetlo skupine podupiru brojne morfološke, anatomske osobine kao i sekvence DNA pojedinih gena.
Jednosupnice stvaraju jednu supku, položaj embrija lateralan je u odnosu na dvosupnice koje imaju središnji položaj embrija između dviju supki. U plastidima sitastih cijevi sve jednosupnice imaju bjelančevinaste uklopine klinasto-trokutastog oblika čija uloga nije poznata. Za njih je karakteristično adventivno korijenje i primarno zeljasta stabljika. U stabljici su zatvorene kolateralne žile. Osim nekoliko rodova jednosupnice nemaju sekundarni rast u debljinu, a palme stvaraju drvo primarnim rastom u debljinu. Nervatura listova u većine je vrsta paralelna. U cvijetu imaju karakterističan način postanka stijenke prašnica, postupnu mikrosporogenezu, sinkarpni ginecej, parijentalnu placentaciju i septalne nektarije. Pojedine vrste mogu imati odstupanja u nekim od navedenih osobina. Klijanci imaju osobitu građu.
Nadred jednosupnica podijeljen je u 11 redova svrstanih u dvije neformalne skupine, tzv. nekomelinide i komelinide.
Evolucijska linija
JEDNOSUPNICE
Skupina
Dvodomni, vazdazeleni grm visok 30 do 90 cm s razgranatim i uspravnim izdancima. Kora je zelena i tanka. Korijenov sustav prodire duboko u tlo. Listovi su sitni, kožasti i ljuskavi. Nalaze se na zelenim, krutim, na vrhu bodljikavim, do 2,5 cm dugačkim filokladijima koji svojim oblikom podsjećaju na listove. Cvjetovi se sastoje od 6 bjelkastožutih do bjelkastozelenih, često ljubičasto presvučenih tepala. Razvijaju se u središnjem dijelu gornje strane filokladija u pazušcu ljuskavih listova pojedinačno ili u paru. Muški sadrže 3 srasla prašnika, a ženski nadraslu plodnicu s 3 plodna lista. Oprašivanje se ostvaruje kukcima. Plod je crvena boba.

Raste u Europi, jugozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, a zastupljena je i u hrvatskoj flori.