RUSCUS ACULEATUS L. – BODLJIKAVA VEPRINA
- Inventarni_broj
- 132
- Godina_sadnje
- 2021
- Podrijetlo sadnica
- Opatija
- Broj primjeraka
- 1
- Podrazred
- MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
- Porodica
- ASPARAGACEAE – ŠPAROGOVKE
-
ASPARAGACEAE – ŠPAROGOVKE
Porodica je rasprostranjena u Europi, Aziji i Africi s otprilike 440 vrsta svrstanih u 14 do 17 rodova. U Hrvatskoj raste 14 vrsta unutar 5 rodova.Šparogovke rastu kao grmlje, penjačice ili zeljaste trajnice. Penjačice se omataju stabljikom za potporanj u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu. U nekih je vrsta stabljika u obliku podanka ili je preobražena u filokladij, a listovi su reducirani. U većine vrsta listovi su uobičajene građe. Cvjetovi mogu biti dvospolni ili jednospolni na jednodomnim ili dvodomnim biljkama. Ženski cvjetovi mogu sadržavati rudimente prašnika, a muški rudimentarne gineceje. Cvjetovi su pojedinačni ili se nalaze u cvatovima pašticu, grozdu ili štitcu. Ocvijeće je perigon sastavljen od dva pršljena tepala čiji ukupni broj iznosi 6, rijetko 8. Tepala mogu biti slobodna ili srasla pri dnu. U 2 pršljena smješteno je 6 prašnika. Ginecej je sastavljen od 3 plodna lista, sinkarpan, rijetko parakarpan, sinstiloovaran, nadrastao ili podrastao. Oprašivanje se ostvaruje kukcima, stoga cvjetovi imaju septalne nektarije, a mnogi oslobađaju i miris. Plod je nepucavac, boba, rjeđe pucavac, tobolac.
- Nadred
- LILIANAE - JEDNOSUPNICE
-
LILIANAE - JEDNOSUPNICE
Jednosupnice kao skupina kritosjemenjača već su dosta dugo poznate u sistematici. Skupina sadrži oko 58 000 vrsta (22 % kritosjemenjača). Monofiletsko podrijetlo skupine podupiru brojne morfološke, anatomske osobine kao i sekvence DNA pojedinih gena.Jednosupnice stvaraju jednu supku, položaj embrija lateralan je u odnosu na dvosupnice koje imaju središnji položaj embrija između dviju supki. U plastidima sitastih cijevi sve jednosupnice imaju bjelančevinaste uklopine klinasto-trokutastog oblika čija uloga nije poznata. Za njih je karakteristično adventivno korijenje i primarno zeljasta stabljika. U stabljici su zatvorene kolateralne žile. Osim nekoliko rodova jednosupnice nemaju sekundarni rast u debljinu, a palme stvaraju drvo primarnim rastom u debljinu. Nervatura listova u većine je vrsta paralelna. U cvijetu imaju karakterističan način postanka stijenke prašnica, postupnu mikrosporogenezu, sinkarpni ginecej, parijentalnu placentaciju i septalne nektarije. Pojedine vrste mogu imati odstupanja u nekim od navedenih osobina. Klijanci imaju osobitu građu.Nadred jednosupnica podijeljen je u 11 redova svrstanih u dvije neformalne skupine, tzv. nekomelinide i komelinide.
- Evolucijska linija
- JEDNOSUPNICE
- Skupina
Dvodomni, vazdazeleni grm visok 30 do 90 cm s razgranatim i uspravnim izdancima. Kora je zelena i tanka. Korijenov sustav prodire duboko u tlo. Listovi su sitni, kožasti i ljuskavi. Nalaze se na zelenim, krutim, na vrhu bodljikavim, do 2,5 cm dugačkim filokladijima koji svojim oblikom podsjećaju na listove. Cvjetovi se sastoje od 6 bjelkastožutih do bjelkastozelenih, često ljubičasto presvučenih tepala. Razvijaju se u središnjem dijelu gornje strane filokladija u pazušcu ljuskavih listova pojedinačno ili u paru. Muški sadrže 3 srasla prašnika, a ženski nadraslu plodnicu s 3 plodna lista. Oprašivanje se ostvaruje kukcima. Plod je crvena boba.
Raste u Europi, jugozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, a zastupljena je i u hrvatskoj flori.
Gimnazija Karlovac