ASPARAGUS ACUTIFOLIUS L. – ŠPAROŽINA

Inventarni_broj
131
Godina_sadnje
2017
Podrijetlo sadnica
Petrčane, Zadar
Broj primjeraka
1
Podrazred
MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
Porodica
ASPARAGACEAE – ŠPAROGOVKE

ASPARAGACEAE – ŠPAROGOVKE

Porodica je rasprostranjena u Europi, Aziji i Africi s otprilike 440 vrsta svrstanih u 14 do 17 rodova. U Hrvatskoj raste 14 vrsta unutar 5 rodova.
Šparogovke rastu kao grmlje, penjačice ili zeljaste trajnice. Penjačice se omataju stabljikom za potporanj u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu. U nekih je vrsta stabljika u obliku podanka ili je preobražena u filokladij, a listovi su reducirani. U većine vrsta listovi su uobičajene građe. Cvjetovi mogu biti dvospolni ili jednospolni na jednodomnim ili dvodomnim biljkama. Ženski cvjetovi mogu sadržavati rudimente prašnika, a muški rudimentarne gineceje. Cvjetovi su pojedinačni ili se nalaze u cvatovima pašticu, grozdu ili štitcu. Ocvijeće je perigon sastavljen od dva pršljena tepala čiji ukupni broj iznosi 6, rijetko 8. Tepala mogu biti slobodna ili srasla pri dnu. U 2 pršljena smješteno je 6 prašnika. Ginecej je sastavljen od 3 plodna lista, sinkarpan, rijetko parakarpan, sinstiloovaran, nadrastao ili podrastao. Oprašivanje se ostvaruje kukcima, stoga cvjetovi imaju septalne nektarije, a mnogi oslobađaju i miris. Plod je nepucavac, boba, rjeđe pucavac, tobolac.
Nadred
LILIANAE - JEDNOSUPNICE

LILIANAE - JEDNOSUPNICE

Jednosupnice kao skupina kritosjemenjača već su dosta dugo poznate u sistematici. Skupina sadrži oko 58 000 vrsta (22 % kritosjemenjača). Monofiletsko podrijetlo skupine podupiru brojne morfološke, anatomske osobine kao i sekvence DNA pojedinih gena.
Jednosupnice stvaraju jednu supku, položaj embrija lateralan je u odnosu na dvosupnice koje imaju središnji položaj embrija između dviju supki. U plastidima sitastih cijevi sve jednosupnice imaju bjelančevinaste uklopine klinasto-trokutastog oblika čija uloga nije poznata. Za njih je karakteristično adventivno korijenje i primarno zeljasta stabljika. U stabljici su zatvorene kolateralne žile. Osim nekoliko rodova jednosupnice nemaju sekundarni rast u debljinu, a palme stvaraju drvo primarnim rastom u debljinu. Nervatura listova u većine je vrsta paralelna. U cvijetu imaju karakterističan način postanka stijenke prašnica, postupnu mikrosporogenezu, sinkarpni ginecej, parijentalnu placentaciju i septalne nektarije. Pojedine vrste mogu imati odstupanja u nekim od navedenih osobina. Klijanci imaju osobitu građu.
Nadred jednosupnica podijeljen je u 11 redova svrstanih u dvije neformalne skupine, tzv. nekomelinide i komelinide.
Evolucijska linija
JEDNOSUPNICE
Skupina
Šparožina je vazdazelena dvodomna penjačica visine do 1 m s polusavijenom, izbrazdanom stabljikom. U zemlji je razvijen podanak s adventivnim korijenjem. Kora je tanka i zelena. Listovi su maleni, ljuskavi, kožičasti, a u njihovim se pazušcima nalaze čuperci igličastih, bodljikavih, preobraženih ogranaka, filokladija dugačkih 5 do 10 mm i širokih do 0,5 mm. Cvjetovi su jednospolni, zelenkasti, zvonasti, sastavljeni od 6 tepala. Muški se sastoje od 6 prašnika i kržljetka gineceja, a ženski imaju nadraslu plodnicu s 3 plodna lista i zakržljale prašnike. Cvjeta od srpnja do listopada. Plod je sitna, okrugla, mesnata, crna boba.

Raste u šumama i makiji hrasta crnike u Sredozemlju. Šparožina je široko rasprostranjena u eumediteranu i submediteranu Hrvatske.