YUCCA GLORIOSA L. – JUKA VELIČANSTVENA
- Inventarni_broj
- 32
- Godina_sadnje
- 2007
- Podrijetlo sadnica
- Rasadnik, nepoznat
- Broj primjeraka
- 1
- Podrazred
- MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
- Porodica
- AGAVACEAE – SABUROVKE
-
AGAVACEAE – SABUROVKE
Porodica saburovki sadrži oko 650 vrsta svrstanih u 23 roda. Predstavnici ove porodice široko su rasprostranjeni na svim kontinentima, a naročito u toplijim i suhim područjima. Biljke iz ove porodice su trajnice, često imaju elemente sukulentne građe, velike rozete listova i metličaste mnogocvjetne cvatove. Cvjetovi su građeni od šest tepala koja tvore radijalno simetričan perigon, šest prašnika poredanih u dva kruga i od jednog tučka s tri plodna lista. Oprašivanje ovih biljaka ostvaruje se kukcima, šišmišima i pticama privučenih nektarom, mirisom i vrlo uočljivim cvjetovima u cvatu. Plod je tobolac. Najpoznatiji rodovi su Agava i Yucca. Od fermentiranog soka pojedinih vrsta agava proizvode se alkoholno pića (tekila i meskal), a iz listova dobivaju se vlakna za tkanje i izradu užadi. Cvjetovi i stabljika mogu se koristiti za hranu ljudi i stoke, a iz istih i drugih dijelova priređuju se različiti napitci, sapuni, ljekoviti pripravci, sirovine za proizvodnju papira i dr. Mnoge vrste uzgajaju se u hortikulturi.
- Nadred
- LILIANAE - JEDNOSUPNICE
-
LILIANAE - JEDNOSUPNICE
Jednosupnice kao skupina kritosjemenjača već su dosta dugo poznate u sistematici. Skupina sadrži oko 58 000 vrsta (22 % kritosjemenjača). Monofiletsko podrijetlo skupine podupiru brojne morfološke, anatomske osobine kao i sekvence DNA pojedinih gena.Jednosupnice stvaraju jednu supku, položaj embrija lateralan je u odnosu na dvosupnice koje imaju središnji položaj embrija između dviju supki. U plastidima sitastih cijevi sve jednosupnice imaju bjelančevinaste uklopine klinasto-trokutastog oblika čija uloga nije poznata. Za njih je karakteristično adventivno korijenje i primarno zeljasta stabljika. U stabljici su zatvorene kolateralne žile. Osim nekoliko rodova jednosupnice nemaju sekundarni rast u debljinu, a palme stvaraju drvo primarnim rastom u debljinu. Nervatura listova u većine je vrsta paralelna. U cvijetu imaju karakterističan način postanka stijenke prašnica, postupnu mikrosporogenezu, sinkarpni ginecej, parijentalnu placentaciju i septalne nektarije. Pojedine vrste mogu imati odstupanja u nekim od navedenih osobina. Klijanci imaju osobitu građu.Nadred jednosupnica podijeljen je u 11 redova svrstanih u dvije neformalne skupine, tzv. nekomelinide i komelinide.
- Evolucijska linija
- JEDNOSUPNICE
- Skupina
Juka veličanstvena vazdazeleni je polugrm ili grm visine 1,5 do 2,5 m, kratkog, uspravnog stabla iz čijeg vrha izbijaju zavojito raspoređeni brojni listovi u obliku rozete. Listovi su dugački 60 do 80 cm, u sredini široki do 5 cm, kopljasti, čvrsti, kožasti, sivkastozeleni. Iz sredine rozetastih listova rastu većinom 3 do 4 cvjetne piramidalne metlice koje mogu biti visoke 1 do 1,5 m. Cvjetovi su dvospolni, krupni, dugački oko 10 cm, zvonasti, viseći, bijeli do žućkastobijeli, sastavljeni od 6 slobodnih ili pri osnovi sraslih lancetastih ili jajastih tepala. Svaki cvijet ima 6 prašnika i tučak izgrađen od 3 plodna lista s nadraslom plodnicom. Plodovi su crne, duguljaste, šesterobridaste, viseće, kožnate, višesjemene bobe. Raste u Sjevernoj i Srednjoj Americi. Ova vrsta je najčešće uzgajana juka u našim krajevima.
Gimnazija Karlovac