LAURUS NOBILIS L. – LOVOR

Inventarni_broj
188
Godina_sadnje
2020
Podrijetlo sadnica
Lovran
Broj primjeraka
1
Podrazred
MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
Porodica
LAURACEAE – LOVOROVKE

LAURACEAE – LOVOROVKE

Lovori su trajnice, uglavnom vazdazeleno drveće ili grmlje, jednodomno ili dvodomno. Vrlo mali broj vrsta zeljaste su biljke. Uglavnom su mezofiti (biljke umjereno vlažnih staništa). U drvu mogu biti pored traheja i traheide. Listovi su izmjenični, rijetko nasuprotni ili pršljenasti, kožasti, jednostavni, cjelovite plojke ili perasto urezani. U mnogim dijelovima biljke nalaze se uljni kanali te je većina vrsta aromatičnih svojstava. Cvjetovi mogu biti dvospolni i jednospolni u jednodomnih ili dvodomnih vrsta. Najčešće dolaze u cvatovima koji su slični šticu. Ocvijeće je većinom jednostavno, rjeđe razlučeno na čašku i vjenčić. Andrecej ima od 3 do 12 prašnika, vrlo rijetko veći broj. Ginecej se sastoji od jednog plodnog lista ili je nastao srastanjem tri plodna lista. Plodnica je nadrasla ili rjeđe podrasla. Oprašivanje se ostvaruje kukcima (entomofilija). Plod je obično sočan, rijetko suh, nepucavac, uglavnom jednosjemena boba ili jednosjemena koštunica. Za predstavnike ove porodice karakteristična su eterična ulja. Najpoznatije su vrste cimetovac, kamforovac, sasafras, avokado i lovor.
Nadred
MAGNOLIANAE (MAGNOLIDNI KOMPLEKS)

MAGNOLIANAE (MAGNOLIDNI KOMPLEKS)

Nadred je imenovan prema redu Magnoliales i porodici Magnoliaceae. U ovaj kompleks svrstano je oko 10 000 vrsta, smještenih u 20-ak porodica i 5 redova. Evolucija ove skupine započela je prije otprilike 134 do 125 milijuna godina. Predstavnici ovog nadreda zastupljeni su u tropskim, suptropskim i umjerenim područjima svijeta, a dominiraju drvenaste vrste u obliku drveća, grmlja i penjačica, dok su zeljaste vrste rijetke.
Evolucijska linija
MAGNOLIDNI KOMPLEKS
Skupina
Vazdazeleni dvodomni grm ili drvo visine do 15 m s promjerom debla oko 60 cm. Krošnja je široka, gusta, a grane odraslih stabala usmjerene su prema gore. Kora je pepeljasta, glatka i malo sjajna, a kod starijih primjeraka crna i hrapava. Listovi su spiralno raspoređeni, kožasti, tvrdi, sjajni, goli, jednostavni, cjeloviti, na rubovima valoviti, aromatični, tamnozeleni, na naličju nešto svjetliji, dugački do 12 cm i široki 3 do 5 cm, na kratkoj peteljci. Cvjetovi se oblikuju u pazušcu listova u čupercima, imaju jednostavno ocvijeće sastavljeno iz 4 listića koji su pri dnu donekle međusobno srasli. Muški cvjetovi imaju 12 prašnika koji su poredani u 3 kruga po 4, a ženski cvjetovi imaju tučak s nadraslom plodnicom i u njima se nalaze zakržljali prašnici. Plod je jajasta jednosjemena boba tamnomodre boje. Lovor je otporna vrsta na sušu, jake vjetrove, a može podnijeti i niske temperature. Raste u vazdazlenim šumama crnike, a ulazi i u područje submediterana i do 400 m nadmorske visine. Rasprostranjen je u Maloj Aziji i Sredozemlju. U Hrvatskoj raste u primorskim krajevima, uz obalu i na otocima.

U antičko doba lovor su smatrali svetim Apolonovim drvetom, simbolom mudrosti, slave, zahvalnosti i priznanja. Vrlo je dekorativna vrsta te se uzgaja u parkovima i nasadima za proizvodnju ulja i začinskih listova. Poznate su brojne forme ove vrste.