EPHEDRA FOEMINEA FORSSK. – KRHKA KOSITRENICA
- Inventarni_broj
- 218
- Godina_sadnje
- Podrijetlo sadnica
- Broj primjeraka
- 1
- Podrazred
- GNETIDAE - GNETUMI
- Porodica
- EPHEDRACEAE – KOSITRENIČEVKE
-
EPHEDRACEAE – KOSITRENIČEVKE
Mala porodica kositreničevki obuhvaća jedan rod Ephedra s 35 do 45 vrsta. Rasprostranjene su u mediteranskim, umjerenim i hladnijim aridnim područjima istočne i zapadne polutke (zapadna Sjeverna Amerika, Meksiko, Južna Amerika, Euroazija i sjeverna Afrika). U Hrvatskoj rastu 3 vrste s 4 podvrste. Većina vrsta razgranjeni su grmovi, uglavnom dvodomni, rijetko jednodomni. Listovi su maleni, nalik ljuskama. Po dva su listića u nodiju nasuprotna, a rjeđe 3 ili 4 listića u nodiju dolazi u pršljenu. Listovi su srasli bazama i tvore rukavce. Često brzo otpadaju pa se fotosinteza ostvaruje u zelenim, rebrastim, mladim stabljikama (filokladiji). Cvjetovi su jednospolni, rijetko dvospolni. Muški su cvjetovi smješteni u pazušcima pricvjetnih listova, svaki ima još dvije brakteole koje su međusobno bazalno srasle, a u njihovu se pazušcu nalazi prašnik. Više cvjetova tvori cvat. Ženski cvjetovi također nastaju u pazušcu pricvjetnih listova, a sjemeni zametak ovijen je s dvije brakteole.Više cvjetova gradi cvat. Oprašivanje se ostvaruje vjetrom, rjeđe kukcima. U mnogih se vrsta oko sjemenke stvara sočni ovoj nastao od više parova pricvjetnih listova koji je žarko obojen (žuto, narančasto, crveno) kako bi privlačio uglavnom ptice.Porodica je srodnija podrazredu Pinidae od ostalih predstavnika podrazreda. Najstariji fosili datiraju iz razdoblja donje krede (oko 135 milijuna godina). Za porodicu je zanimljivo da su vratovi arhegonija najdulji među svim golosjemenjačama. Vrste su bogate spojevima iz skupine flavona, antocijanidina i fenilalanin deriviranih alkaloida. Neke od tvari koriste se u proizvodnji lijekova.
- Nadred
- Evolucijska linija
- Skupina
Krhka kositrenica vazdazeleni je razgranati grm koji naraste do 6 m. Ima duge, tankeh, krute grane koje se penju i vise po drveću i stijenama ili puze. Grančice su člankovite. Listovi su nasuprotni, sitni, dugački do 2 mm, vrlo tanki, kožasti, razmaknuti, ljuskasti, dugačkog, šiljastog vrha, cijelog ruba, sjedeći. Cvjetovi su jednospolni, anemofilni, dvodomni ili jednodomni. Muški su cvjetovi sitni, imaju dva kožasta, na osnovi cjevasto srasla, okruglasta ili obrnuto jajasta ljuskasta predlistića (brakteole). Prašnici su jako reducirani, skupljeni u stupiće s 4 do 6 peludnica. Svaki cvijet nalazi se u pazušcu slobodnog zaliska (brakteje). Po 4 do 8 parova cvjetova i zalisaka, unakrsno-nasuprotno raspoređenih tvori jajasti ili kuglasti cvat. Ženski cvjetovi imaju jedan sjemeni zametak. Po dva sjemena zametka ovijena su dvama predlistićima koji su gotovo potpuno cjevasto srasli, kožasti, dugački 6 do 8 mm i okruženi s 3 para unakrsno-nasuprotnih, zelenih, ljuskastih, golih zalistaka. Na dugačkoj (do 2 cm) većinom savijenoj stapci zajedno dolaze po 2 do 3 cvijeta. Sjemenke su elipsoidne do jajaste, crne, sjajne, glatke. Po dvije sjemenke zajedno okružene su zaliscima od kojih je gornji par crven i mesnat. Vrsta je rasprostranjena u istočnom dijelu Sredozemlja, a raste i na jugu Dalmacije.
Gimnazija Karlovac