JUNIPERUS COMMUNIS L. VAR. SAXATILIS PALL.– KLEČICA

Inventarni_broj
91
Godina_sadnje
2016
Podrijetlo sadnica
Sjeverni Velebit
Broj primjeraka
1
Podrazred
PINIDAE - BOROVI, ČETINJAČE, IGLIČAVCI
Porodica
CUPRESSACEAE – ČEMPRESOVKE

CUPRESSACEAE – ČEMPRESOVKE

Predstavnici ove porodice rastu na obje polutke. Najveći broj vrsta (oko 75 %) zastupljen je na sjevernoj polutki. Većinom su jednodomne biljke, rjeđe dvodomne. Rastu kao drveće ili grmlje, a drvo i listovi bogati su smolenicama. Neke su vrste iznimno bogate eteričnim uljima u smolenicama i koriste se kao aromatske biljke. Listovi su brojni, jednostavni, cjeloviti, a pojavljuju se u dva morfološka oblika: maleni i ljuskavi te dugi i igličasti s nasuprotnim, izmjeničnim ili pršljenastim rasporedom na izbojcima. Ljuskavi listovi u mnogih su vrsta dimorfni. Listovi su vazdazeleni. Ženski cvjetovi tvore češerasti cvat koji obično odrveni osim u vrsta roda borovica koje stvaraju bobičaste češere ili pupuljice. Muški su cvjetovi pojedinačni i u obliku rese. Oprašivanje se ostvaruje vjetrom (anemofilija).
Drveće iz ove porodice koristi se u drvnoj industriji za proizvodnju kvalitetnog furnira zbog kemijskog sastava drva koje je bogato taninima i aromatskim spojevima koji odbijaju kukce i sprečavaju razvitak bakterija i gljivica. Na taj način drvu osiguravaju trajnost i izdržljivost.
U Hrvatskoj rastu četiri vrste iz roda borovica, od kojih su neke zastupljene s više podvrsta, te jedna vrsta iz roda čempresa.
Nadred
Evolucijska linija
Skupina
Vazdazeleni, gusto razgranati, polegnuti grm s tankom sivom korom, može narasti između 20 i 50 cm. Grančice su trobridne, svjetlosmeđe ili sivosmeđe boje. Po tri igličasta lista nalaze se u pršljenu. Iglice su gusto raspoređene i međusobno se prekrivaju poput crepova na krovu jer su plosnate, srpasto povinute, šiljastog vrha, dugačke 4 do 8 mm, široke 1 do 2 mm. Muški su cvjetovi pojedinačni, žućkasti i razvijaju se u pazušcu prošlogodišnjih iglica kao i ženski cvatovi koji su zelenkasti, sastavljeni od 3, a ponekad i od 6 sjemenih ljusaka. Nezrele pupuljice zelene su boje, a zrele crnkaste, plavo nahukane, mesnate i na kratkoj stapci.

Areal ove podvrste unutar je tipične vrste, ali na hladnijim područjima, većim nadmorskim visinama zbog njene otpornosti na niske temperature i jake, hladne vjetrove. Koristi se u ljekovite svrhe kao i obična borovica. Pupuljice su bogate invertnim šećerom, eteričnim uljima, flavonoidima, trjeslovinama, pektinima, mineralnim tvarima, voskovima, smolama, organskim i diterpenskim kiselinama, a iglice su naročito bogate vitaminom C i karotenom. Koristi se za liječenje želučanih tegoba, astme, bolesti bubrega, reume i gihta.