JUNIPERUS COMMUNIS L. – OBIČNA BOROVICA

Inventarni_broj
159
Godina_sadnje
2018
Podrijetlo sadnica
Žumberačka gora
Broj primjeraka
1
Podrazred
PINIDAE - BOROVI, ČETINJAČE, IGLIČAVCI
Porodica
CUPRESSACEAE – ČEMPRESOVKE

CUPRESSACEAE – ČEMPRESOVKE

Predstavnici ove porodice rastu na obje polutke. Najveći broj vrsta (oko 75 %) zastupljen je na sjevernoj polutki. Većinom su jednodomne biljke, rjeđe dvodomne. Rastu kao drveće ili grmlje, a drvo i listovi bogati su smolenicama. Neke su vrste iznimno bogate eteričnim uljima u smolenicama i koriste se kao aromatske biljke. Listovi su brojni, jednostavni, cjeloviti, a pojavljuju se u dva morfološka oblika: maleni i ljuskavi te dugi i igličasti s nasuprotnim, izmjeničnim ili pršljenastim rasporedom na izbojcima. Ljuskavi listovi u mnogih su vrsta dimorfni. Listovi su vazdazeleni. Ženski cvjetovi tvore češerasti cvat koji obično odrveni osim u vrsta roda borovica koje stvaraju bobičaste češere ili pupuljice. Muški su cvjetovi pojedinačni i u obliku rese. Oprašivanje se ostvaruje vjetrom (anemofilija).
Drveće iz ove porodice koristi se u drvnoj industriji za proizvodnju kvalitetnog furnira zbog kemijskog sastava drva koje je bogato taninima i aromatskim spojevima koji odbijaju kukce i sprečavaju razvitak bakterija i gljivica. Na taj način drvu osiguravaju trajnost i izdržljivost.
U Hrvatskoj rastu četiri vrste iz roda borovica, od kojih su neke zastupljene s više podvrsta, te jedna vrsta iz roda čempresa.
Nadred
Evolucijska linija
Skupina
Obična borovica najrasprostranjenija je vrsta četinjača. Raste kao grm visine 3 do 5 m ili kao stablo visine do 15 m. Izgled biljke je raznolik, ali najčešće jajolik ili čunjast. Kora je sivosmeđa do crvenosmeđa, u mladosti glatka, kasnije uzdužno ispucala i trakasta. Mladi izbojci su trobridni. U pršljenu dolaze po 3 iglice dugačke do 15 mm i široke između 1 do 2 mm. Od osnove se prema vrhu suzuju, tvrde su, bodljikave, većinom sivozelene, odozgo konkavne, s jednom bijelom prugom. Muški su cvjetovi žuti, a ženski zelenkasti i sitni. Pupuljice sazrijevaju u drugoj ili trećoj godini. Nalaze se na kratkoj stapci, okruglaste su, crnoplave boje s nejasnim bjelkastim nahukom, a nezrele su zelene.

Raste u Europi, Maloj Aziji, Kavkazu, Iranu, Afganistanu, Himalaji i Sjevernoj Americi, a rijetko u planinama sjeverne Afrike. U našoj zemlji raste u hrastovim i bukovim šumama, naročito u njihovim degradiranim stadijima, pašnjacima, goletima. Dolazi na vapnencima, serpentinama i silikatima. Karakteristična je vrsta na kiselim tlima u zajednici hrasta kitnjaka i obične breze te u vrištinama i bujadnicama brdskih i planinskih područja. Poznato je nekoliko podvrsta i velik broj hortikulturnih formi. Forme mogu biti izražene u odstupanju rasta (uspravni i polegli oblici), u odstupanju boje glica i u odstupanju pupuljica. Pupuljice su ljekovite.