LAVANDULA ANGUSTIFOLIA MILL. – LAVANDA
- Inventarni_broj
- 36
- Godina_sadnje
- 2011
- Podrijetlo sadnica
- Rasadnik, nepoznat
- Broj primjeraka
- 3
- Podrazred
- MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
- Porodica
- LAMIACEAE – MEDIĆEVKE
-
LAMIACEAE – MEDIĆEVKE
Medićevke ili usnače kozmopolitska su porodica rasprostranjena od hladnih do tropskih područja. Uključuje 210 rodova s oko 3 500 do 6 500 vrsta. U Hrvatskoj raste 230 vrsta i podvrsta iz 37 rodova. Medićevke su najčešće samostojeće zeljaste biljke, ponekad grmlje, a vrlo rijetko drveće ili penjačice. Listovi su nasuprotni, rjeđe pršljenasti, jednostavni ili perasto sastavljeni. Plojka je perasto ili dlanasto urezana ili cjelovita s jednom žilom, s perastom ili dlanastom nervaturom, a rub je cjelovit, narovašen ili pilast. Listovi nemaju palistiće, imaju peteljku ili su sjedeći, zeljasti, ponekad kožasti i uglavnom mirisni. Mlade stabljike jasno su četverobridne. Cvjetovi su dvospolni i jednospolni na dvodomnim, ginodiecičnim ili rjeđe poligamno monoecičnim biljkama. Dolaze pojedinačno ili grade jednostavni cvat koji je obično građen kao pršljen aksilarnog para dihazija ili paštitaste kovrčice koje oblikuju glavicu, klas, paštitac ili metlicu. Cvat je terminalan ili aksilaran. Cvjetovi su sićušni do srednje veliki, zigomorfni, tetraciklički i karakterističnog oblika koji podsjeća na otvorena usta (od tuda naziv usnače). Ocvijeće je razlučeno na čašku i vjenčić. Čaška je građena od dva, tri, četiri ili pet lapova. U osnovi je pentamerna, a po obliku zvonasta, cjevasta ili ljevkasta. Vjenčić je građen od pet prikrivenih latica iako se unutar porodice može pratiti razvoj od zrakasto simetričnog cvijeta pa sve do dvousnatog cvijeta u kojemu dvije latice tvore gornju usnu, a tri donju usnu. Andrecej je građen od dva ili češće od četiri prašnika. Prašnice se dodiruju u parovima, ali nisu srasle ili su potpuno odvojene jedne od drugih. Ginecej je sinkarpan, građen od dva plodna lista, sinstiloovaran, a plodnica je nadrasla. Placentacija je bazalna. Oprašivanje se ostvaruje kukcima, obično opnokrilcima, leptirima, dvokrilcima i pticama. Plod je suh, rijetko sočan. Najzastupljeniji je kalavac. Za porodicu su karakteristična brojna eterična ulja pa su mnoge vrste ljekovite ili začinske biljke (mažuran, origano, bosiljak, čubar, ružmarin, majčina dušica, kadulja, metvica, trava iva i dr.) Od nekih se vrsta proizvode mirisi, ulja ili boje.
- Nadred
- ASTERANAE
-
ASTERANAE
Nadred Asteranae čini 13 redova koji sadrže 103 porodice s nešto više od 92 000 vrsta (35 % svih kritosjemenjača). Sve pripadnike ovog nadreda ujedinjuju tri glavne osobine: prisutnost iridoidnih spojeva, simpetalni vjenčić (sulatični) i unitegmički tenuinucelatni sjemeni zameci. Monofiliju skupine potvrđuju i molekularno genetička istraživanja. Starost ove evolucijske grane procjenjuje se na oko 128 milijuna godina (sredina rane krede). Najranije su se izdvojili redovi Cornales i Ericales od ostalih redova koji čine središnje asteride. Središnje asteride imaju isti broj prašnika kao i latica, srasle latice, unitegmički sjemeni zametak s debelim integumentom, celularni endosperm, dugi embriji, specifične sekvence DNA. Središnje asteride (Euasteridae) imaju dvije velike evolucijske grane: Euasteridae I (ili Asteridae I, lamide) i Euasteridae II (ili Asteridae II, kampanulide). Lamide većinom imaju zigomorfne cvjetove s okruglastim vrhovima ocvijeća, duge vratove tučka, mnogosjemene plodove i dr. Kampanulide sadrže male cvjetove udružene u uočljive cvatove, većinom radijalno simetrične, kratke vratove tučka, malosjemene plodove, obilni endosperm u sjemenkama, kratki embrij i dr.
- Evolucijska linija
- EUDIKOTILEDONE – PRAVE DVOSUPNICE
- Skupina
- SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE
-
SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE
Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.
Lavanda je vazdazeleni grm visine do otprilike 1 m. Listovi su nasuprotni, jednostavni, sjedeći, linearno do usko kopljasti, tupog vrha, klinasto sužene osnove, cijelog i jako nadolje povinutog ruba. Po konzistenciji su kožasti, dugački 2 do 6 cm i široki 2 do 4 mm. U početku su s obje strane svilenasto dlakavi, kasnije odozgo sivkastozeleni ili zeleni, narjetko dlakavi, a odozdo bjelkasto ili sivkasto pustenasti, aromatični. Cvjetovi su dvospolni, zigomorfni, entomofilni, uresni i mirisni. Čaška je jajasto cjevasta do cjevasta, sivkastoljubičasta, dugačka 5 do 7 mm. Izvana je gusto, sivozvjezdasto dlakava i s uljnim žlijezdama, a obrub tvori pet zubaca. Vjenčić je dvousnat, plav, dugačak 10 do 12 mm, izvana mekano dlakav. Cijev je uska, viri iz čaške, ždrijelo ljevkasto, obrub žljezdasto dlakav. Gornja je usna veća i s dva zupca, a donja je raširena s tri zaobljena zupca. Ima četiri prašnika koji ne vire iz cijevi. Plodnica je nadrasla, dvogradna, vrat je zvjezdasto dlakav, njuška je rascijepljena na dva ravna dijela. Po 6 do 12 cvjetova zajedno dolazi u postranim pršljenastim cvatovima, u pazušcima nasuprotnih, dugačko šiljastih, rombično jajastih, kožastih, smeđih zalistaka. Više pršljenastih cvatova tvori vršne klasove. Plod je kalavac s četiri smeđa, duguljasto jajasta do valjkasta, glatka oraščića. Lavanda raste u Sredozemlju na kamenjarima i u garizima.
Gimnazija Karlovac