Vrijesovke su kozmopolitska porodica čiji su predstavnici zastupljeni u hladnim, umjerenim, suptropskim i tropskim područjima. Slabije je zastupljena u Australiji i Africi. Uključuje 300 rodova s oko 1 350 vrsta. U Hrvatskoj raste 20 vrsta unutar 9 rodova. Većinom su maleno drveće, grmlje ili polugrmovi. Ekološki su mezofiti ili kserofiti, a često rastu na kiselim staništima. Listovi su vazdazeleni ili sezonski otpadaju, sitni su do vrlo veliki, izmjenični, zavojiti, distihni ili četveronizni, zeljasti ili kožasti. Imaju peteljku ili su polusjedeći do sjedeći, nemaju rukavac, a mogu biti i mirisni. Plojka je cjelovita, često igličasta, linearna ili lancetasta do jajasta. Cvjetovi su uglavnom dvospolni, rijetko jednospolni na dvodomnim biljkama. Cvjetovi grade cvat grozd, klas, glavicu, gronju, metlicu ili su pojedinačni. Cvjetovi imaju pricvjetni list i obično 2 ili 3 predlistića. Uglavnom su mali, aktinomorfni, ocvijeće im je razlučeno na čašku i vjenčić. Čaška ima 4 do 7 lapova koji dolaze u jednom pršljenu, a srasli su najčešće u obliku kupule ili pehara. Vjenčić je građen od 3 do 5 latica međusobno sraslih u jednom pršljenu i tvoreći zvonast, vrčast, plitičast, ljevkast ili cjevast oblik. Boja vjenčića je bijela, crvena, ružičasta ili purpurno crvena. Andrecej je građen od 8 do 10 prašnika koji nisu srasli s ocvijećem. Ginecej je sinkarpan, građen od 2 do 5 plodnih listova, nadrastao do podrastao, s jednim vršnim vratom i glavičastom njuškom. Placentacija je aksilarna (središnje-marginalna) ili apikalna. U plodnici je mnogo sjemenih zametaka. Oprašivanje se ostvaruje kukcima i pticama. Plod je sočan ili suh, pucavac ili nepucavac, tobolac, boba, koštunica ili rijetko orah. Mnoge vrste iz ove porodice značajna su florna sastavnica u subarktičkim i atlantskim vrištinama, visokim cretovima i crnogoričnim šumama. Plodovi mnogih vrsta su jestivi, npr. borovnica, brusnica, planika. U hortikulturi vrlo je značajan rod slečeva (Rhododendron) s oko 700 vrsta, hibrida i kultivara.

Nadred Asteranae čini 13 redova koji sadrže 103 porodice s nešto više od 92 000 vrsta (35 % svih kritosjemenjača). Sve pripadnike ovog nadreda ujedinjuju tri glavne osobine: prisutnost iridoidnih spojeva, simpetalni vjenčić (sulatični) i unitegmički tenuinucelatni sjemeni zameci. Monofiliju skupine potvrđuju i molekularno genetička istraživanja. Starost ove evolucijske grane procjenjuje se na oko 128 milijuna godina (sredina rane krede). Najranije su se izdvojili redovi Cornales i Ericales od ostalih redova koji čine središnje asteride. Središnje asteride imaju isti broj prašnika kao i latica, srasle latice, unitegmički sjemeni zametak s debelim integumentom, celularni endosperm, dugi embriji, specifične sekvence DNA. Središnje asteride (Euasteridae) imaju dvije velike evolucijske grane: Euasteridae I (ili Asteridae I, lamide) i Euasteridae II (ili Asteridae II, kampanulide). Lamide većinom imaju zigomorfne cvjetove s okruglastim vrhovima ocvijeća, duge vratove tučka, mnogosjemene plodove i dr. Kampanulide sadrže male cvjetove udružene u uočljive cvatove, većinom radijalno simetrične, kratke vratove tučka, malosjemene plodove, obilni endosperm u sjemenkama, kratki embrij i dr.

Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.

Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.