DAVIDIA INVOLUCRATA BAILL. – DAVIDIJA

Inventarni_broj
193
Godina_sadnje
2019
Podrijetlo sadnica
Rasadnik, nepoznat
Broj primjeraka
1
Podrazred
MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
Porodica
NYSSACEAE – TUPELOVKE

NYSSACEAE – TUPELOVKE

Porodica Nyssaceae spada u red Cornales koji je izdvojen od središnjih asterida, a njegovu monofiliju dokazuju molekularno genetička istraživanja. Biljke su drvenaste građe, jednostavnih listova, s hidatodama, tetramernih cvjetova. Čaška je puno manja od vjenčića, plodnica je podrasla. S asteridama ih povezuju iridoidni spojevi, unitegmički sjemeni zameci tenuinucelnog tipa. Tupelovke su mala porodica s 30-ak vrsta koje rastu kao drveće ili grmlje. Cvjetovi dolaze pojedinačno ili u cvatovima. Ocvijeće može biti i reducirano. Rasprostranjene su u tropskim i suptropskim područjima Sjeverne Amerike i Azije.
Nadred
ASTERANAE

ASTERANAE

Nadred Asteranae čini 13 redova koji sadrže 103 porodice s nešto više od 92 000 vrsta (35 % svih kritosjemenjača). Sve pripadnike ovog nadreda ujedinjuju tri glavne osobine: prisutnost iridoidnih spojeva, simpetalni vjenčić (sulatični) i unitegmički tenuinucelatni sjemeni zameci. Monofiliju skupine potvrđuju i molekularno genetička istraživanja. Starost ove evolucijske grane procjenjuje se na oko 128 milijuna godina (sredina rane krede). Najranije su se izdvojili redovi Cornales i Ericales od ostalih redova koji čine središnje asteride. Središnje asteride imaju isti broj prašnika kao i latica, srasle latice, unitegmički sjemeni zametak s debelim integumentom, celularni endosperm, dugi embriji, specifične sekvence DNA. Središnje asteride (Euasteridae) imaju dvije velike evolucijske grane: Euasteridae I (ili Asteridae I, lamide) i Euasteridae II (ili Asteridae II, kampanulide). Lamide većinom imaju zigomorfne cvjetove s okruglastim vrhovima ocvijeća, duge vratove tučka, mnogosjemene plodove i dr. Kampanulide sadrže male cvjetove udružene u uočljive cvatove, većinom radijalno simetrične, kratke vratove tučka, malosjemene plodove, obilni endosperm u sjemenkama, kratki embrij i dr.
Evolucijska linija
EUDIKOTILEDONE – PRAVE DVOSUPNICE
Skupina
SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.
Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.
Davidija je listopadno drvo piramidalne krošnje koje može narasti do 20 m u visinu. Listovi su naizmjenični, jednostavni, široko jajasti, dugačko šiljastog vrha, srcaste osnove, krupno nazubljenog ruba, dugački 8 do 14 cm i široki 7 do 12 cm, a peteljka je dugačka 4 do 7 cm. Po konzistenciji su zeljasti, odozgo tamnozeleni, goli, sjajni, a odozdo svjetlozeleni, gusto, sivkasto, svilenasto dlakavi. U jesen su crveni. Cvjetovi su dvospolni i jednospolni muški, entomofilni, uresni. Muški nemaju ocvijeće, sadrže 2 do 7 prašnika na cvjetištu, prašničke niti su bijele, a prašnice tamnogrimizne. Dvospolni cvjetovi nemaju ocvijeće, sadrže 20 do 35 prašnika, plodnica je podrasla, šesterogradna do osmerogradna, vrat je debeo, a njuška je žućkastozelena i razdijeljena na 6 do 8 dijelova. Puno muških i jedan postrano smješteni dvospolni cvijet skupljeni su u guste glavice veličine oko 2 cm, koje su ovijene s dva zaliska. Zalisci su nasuprotni, bijeli, jajasti do duguljasto jajasti, šiljasti, cijelog ili napiljenog ruba, nejednako veliki. Veći je dužine do 16 cm i visi, a manji je dužine do 8 cm, uspravan je i povijen iznad cvata. Glavice mogu biti izgrađene i samo od muških cvjetova. Plod je jajasta do elipsoidna, zelena, grimizno prevučena, kasnije svjetlosmeđa, sitno točkasta, mesnata koštunica koja se nalazi na dugoj stapci. Koštica je drvenasta. Davidija raste u zapadnoj Kini i zbog velikih zalisaka cvatova vrlo je dekorativna vrsta .