Kupusovke su vrlo bogata porodica koja sadrži oko 3 200 vrsta svrstanih u otprilike 350 rodova. Kozmopolitskog je rasprostranjenja, od hladnih do tropskih područja, a iznimna brojnost vrsta je u sjevernom umjerenom području i Sredozemlju gdje se porodica odlikuje mnogim endemičnim rodovima i vrstama. U Hrvatskoj je prisutno 66 rodova s 273 vrste (uključujući 73 podvrste). Uglavnom su zeljaste biljke, manji broj vrsta su polugrmovi, a vrlo rijetko su grmovi. Listovi su obično zavojiti, naizmjenični ili rijetko distihni, a katkad grade rozete ili polurozete. Po konzistenciji su zeljasti ili povremeno sočni, uglavnom imaju peteljku, no mogu biti polusjedeći ili potpuno sjedeći. Najčešće su jednostavni, rijetko perasto sastavljeni. Cvjetovi su dvospolni, obično dolaze u cvatovima; grozd, gronja, klas ili čuperak. Cvjetovi obično nemaju pricvjetne listove, sićušni su do srednje veliki, mogu biti mirisni i više ili manje su aktinomorfni. Tipična karakteristika porodice je tetramernost cvjetova. Ocvijeće ima razlučenu čašku i vjenčić. Čaška je građena od dva ciklusa s po dva lapa. Vjenčić je građen od četiri latice smještene u jednom ciklusu. Četiri latice nalikuju križu pa je ova osobina iskorištena za izvođenje starijeg latinskog naziva porodice (Cruciferae). Andrecej ima šest prašnika, a rjeđe dva do četiri prašnika. Unutarnji ciklus čine obično četiri duža prašnika, a vanjski dva kraća. Predstavnici ove porodice imaju nadrasle parakarpne ili sinkarpne gineceje građene od dva plodna lista. Oprašivanje se ostvaruje uglavnom kukcima te u cvijetu imaju nektarije. Plod je suh, obično pucavac, ali i nepucavac kalavac ili cjepavac. Tipični plod je komuška (dužina veća od širine) i komuščica (širina veća od dužine). Mnogi predstavnici porodice kupusovki (kupus, kelj, brokula, cvjetača, korabica, lisnati kelj, koraba, uljana repica, postrna repa, gorušica, rotkvica, crna rotkva i dr.) imaju veliku važnost u prehrani i industriji. Unutar porodice kupusovki zabilježeno je 26 subendema i endema za područje Hrvatske.

Jedna od najbrojnijih skupina pravih dvosupnica. Prema suvremenim molekularnim istraživanjima predstavlja monofiletsku skupinu. Većina predstavnika ima listove s palistićima i različitu debljinu vanjskog i unutarnjeg integumenta. Starost ove skupine procjenjuje se na 108 do 117 milijuna godina.

Nadred je podijeljen u 17 redova, 143 porodice, 3 700 rodova i oko 80 000 vrsta. Velik broj vrsta iz ove skupine ima golem gospodarski značaj za čovjeka. Unutar ove skupine razlikuju se dvije evolucijske grane bez taksonomskog imena te se u nazivlju koriste termini Eurosidae I i II ili Rosidae I i II, a u novije vrijeme koriste se nazivi fabide i malvide prema najznačajnijim redovima ovih grana Fabales i Malvales.

Jedini red koji ne pripada u fabide i malvide je Vitales s 1 porodicom Vitaceae i 14 rodova s oko 850 vrsta rasprostranjenih u pantropskim do umjereno toplim područjima. Najpoznatiji je rod Vitis s oko 60 vrsta koje rastu uglavnom u umjerenim do toplim područjima sjeverne polutke, u sjevernoj Africi, zapadnoj Aziji, na Kavkazu, Bliskom istoku i u Europi (srednja, istočna i južna). Prvi koji su počeli kultivirati vinovu lozu bili su Semiti i Arimi, drevni stanovnici Mezopotamije, a najstariji arheološki nalazi grožđa potječu iz razdoblja oko 7000 g. pr. Kr. (Turska, Sirija, Libanon). Danas se uglavnom uzgaja mnoštvo varijeteta vrste Vitis vinifera L.

Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.

Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.