Porodica broji oko 1 000 vrsta svrstanih u 75 do 100 rodova. Kozmopolitskog je rasprostranjenja, od hladnih do tropskih područja. Uglavnom su zeljaste biljke, a manji broj vrsta su drveće ili grmlje. Listovi su naizmjenični, zavojiti, s peteljkom, bez rukavca i jednostavni. Cvjetovi su dvospolni, rijetko jednospolni na dvodomnim ili poligamno monoecičnim biljkama. Cvjetovi su pojedinačni ili u cvatu pašticu koji je ponekad sastavljeni paštitac građen od kovrčica. Cvjetovi su mali do veliki, aktinomorfni, ciklički. Cvjetište nije udubljeno. Čaška se sastoji se od pet slobodnih lapova. Vjenčić se sastoji od pet latica, a ponekad može biti asimetričan. Broj prašnika je velik – od 5, 15 do 100. Ginecej je građen od jednog, pet pa sve do sto plodnih listova, sinovaran je ili sinstiloovaran, a plodnica je nadrasla. Oprašivanje se ostvaruje kukcima. Plod je suh, rjeđe sočan, pucavac ili nepucavac, kalavac, tobolac ili boba. Ovoj porodici pripadaju najznačajnije vrste u proizvodnji vlakana za tekstilnu industriju poput pamučike (rod Gossypium ), kineske jute (Abutilon aviceane Gaertn.), aramine (Urena lobata L.), kenafe (Hibiscus cannabinus L.) i dr. Tobolci vrste okra ili bamija (Abelmoschus esculentus Moench) koriste se u prehrani. Mnoge vrste su vrlo lijepih cvjetova te se koriste u hortikulturi, a neke su vrste vrlo ljekovite i imaju veliku primjenu u proizvodnji čajeva i različitih biljnih pripravaka (bijeli i crni sljez).

Jedna od najbrojnijih skupina pravih dvosupnica. Prema suvremenim molekularnim istraživanjima predstavlja monofiletsku skupinu. Većina predstavnika ima listove s palistićima i različitu debljinu vanjskog i unutarnjeg integumenta. Starost ove skupine procjenjuje se na 108 do 117 milijuna godina.

Nadred je podijeljen u 17 redova, 143 porodice, 3 700 rodova i oko 80 000 vrsta. Velik broj vrsta iz ove skupine ima golem gospodarski značaj za čovjeka. Unutar ove skupine razlikuju se dvije evolucijske grane bez taksonomskog imena te se u nazivlju koriste termini Eurosidae I i II ili Rosidae I i II, a u novije vrijeme koriste se nazivi fabide i malvide prema najznačajnijim redovima ovih grana Fabales i Malvales.

Jedini red koji ne pripada u fabide i malvide je Vitales s 1 porodicom Vitaceae i 14 rodova s oko 850 vrsta rasprostranjenih u pantropskim do umjereno toplim područjima. Najpoznatiji je rod Vitis s oko 60 vrsta koje rastu uglavnom u umjerenim do toplim područjima sjeverne polutke, u sjevernoj Africi, zapadnoj Aziji, na Kavkazu, Bliskom istoku i u Europi (srednja, istočna i južna). Prvi koji su počeli kultivirati vinovu lozu bili su Semiti i Arimi, drevni stanovnici Mezopotamije, a najstariji arheološki nalazi grožđa potječu iz razdoblja oko 7000 g. pr. Kr. (Turska, Sirija, Libanon). Danas se uglavnom uzgaja mnoštvo varijeteta vrste Vitis vinifera L.

Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.

Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.