COTINUS COGGYGRIA SCOP. – OBIČNI RUJ

Inventarni_broj
137
Godina_sadnje
2016
Podrijetlo sadnica
Žumberačka gora
Broj primjeraka
1
Podrazred
MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
Porodica
ANACARDIACEAE – RUJEVKE

ANACARDIACEAE – RUJEVKE

Rujevke pripadaju redu Sapindales koji čini 9 porodica s 460 rodova i 5 670 vrsta. Kao neovisna evolucijska linija red se pojavio prije 80 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 67 milijuna godina. Predstavnike reda odlikuju perasto sastavljeni listovi, rjeđe dlanasti, snažno razvijeni nektariji, specifični sekundarni metaboliti, eterična ulja, silicijev (IV) oksid u drvu i dr. Porodica rujevki sadrži oko 600 široko rasprostranjenih vrsta na tropskim do umjerenim područjima svih kontinenata. Uglavnom su drveće, grmlje, a rjeđe drvenaste penjačice s visokim sadržajem tanina. Cvjetovi imaju različitu građu, sadrže pet lapova, dok je vjenčić raznoliko građen kao i andrecej i ginecej. Cvjetovi tvore cvatove, oprašivanje se ostvaruje kukcima, a plodove koštunice rasprostranjuju ptice i sisavci. Mnoge vrste imaju ekonomski značaj – mango kao jestiv plod, jestive sjemenke pistacije i dr.
Nadred
ROSANAE

ROSANAE

Jedna od najbrojnijih skupina pravih dvosupnica. Prema suvremenim molekularnim istraživanjima predstavlja monofiletsku skupinu. Većina predstavnika ima listove s palistićima i različitu debljinu vanjskog i unutarnjeg integumenta. Starost ove skupine procjenjuje se na 108 do 117 milijuna godina.
Nadred je podijeljen u 17 redova, 143 porodice, 3 700 rodova i oko 80 000 vrsta. Velik broj vrsta iz ove skupine ima golem gospodarski značaj za čovjeka. Unutar ove skupine razlikuju se dvije evolucijske grane bez taksonomskog imena te se u nazivlju koriste termini Eurosidae I i II ili Rosidae I i II, a u novije vrijeme koriste se nazivi fabide i malvide prema najznačajnijim redovima ovih grana Fabales i Malvales.
Jedini red koji ne pripada u fabide i malvide je Vitales s 1 porodicom Vitaceae i 14 rodova s oko 850 vrsta rasprostranjenih u pantropskim do umjereno toplim područjima. Najpoznatiji je rod Vitis s oko 60 vrsta koje rastu uglavnom u umjerenim do toplim područjima sjeverne polutke, u sjevernoj Africi, zapadnoj Aziji, na Kavkazu, Bliskom istoku i u Europi (srednja, istočna i južna). Prvi koji su počeli kultivirati vinovu lozu bili su Semiti i Arimi, drevni stanovnici Mezopotamije, a najstariji arheološki nalazi grožđa potječu iz razdoblja oko 7000 g. pr. Kr. (Turska, Sirija, Libanon). Danas se uglavnom uzgaja mnoštvo varijeteta vrste Vitis vinifera L.
Evolucijska linija
EUDIKOTILEDONE – PRAVE DVOSUPNICE
Skupina
SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.
Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.
Obični ruj listopadni je grm, rjeđe manje drvo, šibolikih, uspravnih grana koje naraste do 5 m visine. Kora je crvenkastosiva, u starosti ljuskava te ispucala. Listovi su naizmjenični, jednostavni, eliptični, jajasti, duguljasto obrnuto jajasti do okruglasti, zaobljenog do tupog vrha, klinaste osnove, cijelog ruba, dugački 5 do 8 cm, široki 3 do 5 cm, a peteljka je dugčka 2 do 4 cm. Po konzistenciji su zeljasti, odozgo svježe zeleni do plavkastozeleni, goli, a odozdo plavkastozeleni, goli. U jesen su narančasto crveni do skrletno crveni. Cvjetovi mogu biti dvospolni i jednospolni, entomofilni su i sitni. Čaška je građena od pet zelenih lapova koji su pri osnovi srasli. Vjenčić je građen od 5 zelenkastožutih, jajastih, oko 2 mm velikih, raširenih latica. Ima pet prašnika. Plodnica je nadrasla, jednogradna, okruglasta, ima tri vrata koji su srasli u gornjem dijelu. Cvjetovi tvore vršne, razgranate metlice dugačke 15 – 20 cm. Plodovi su jednosjemene, kose, jajaste, malo plosnate, crvenkastosmeđe, mrežičaste, gole, suhe koštunice. Rasprostranjuju se vjetrom (anemohorno). Obični ruj je rasprostranjen od južne Europe, preko Male Azije do srednje Kine i sjeverozapadne Himalaje. Raste u termofilnim listopadnim šumama i šikarama na vapnencima ili dolomitima sve do 1000 m nadmorske visine. Vrlo je dekorativan.