STAPHYLEA PINNATA L. – KLOKOČIKA

Inventarni_broj
97
Godina_sadnje
2015
Podrijetlo sadnica
Mahićno, Karlovac
Broj primjeraka
1
Podrazred
MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
Porodica
STAPHYLEACEAE – KLOKOČEVKE

STAPHYLEACEAE – KLOKOČEVKE

Klokočevke pripadaju redu Crossosomatales koji čini osam malenih porodica sa svega 70-ak vrsta. Preci današnjih predstavnika reda izdvojili su se od glavne razvojne linije prije 90 milijuna godina, a značajna divergencije započela je prije 55 milijuna godina. Predstavnike reda odlikuju specifične anatomske osobine sjemene lupine, drvenasta građa stabljke, hipantij (tip vrčastog cvjetišta na čijem je dnu smještena plodnica s kojom su srasli donji dijelovi ocvijeća i andrecej) te nektarijski disk. Klokočevke su najbrojnija porodica unutar ovog reda s dva roda i 45 vrsta. Raširena je u sjevernim umjerenim područjima, tropskim dijelovima Amerike i u Maleziji, a ima predstavnike i u europskoj flori. Ocvijeće čini pet lapova, pet latica unutar kojih je pet prašnika i tučak s nadraslom plodnicom građenom od tri plodna lista .
Nadred
ROSANAE

ROSANAE

Jedna od najbrojnijih skupina pravih dvosupnica. Prema suvremenim molekularnim istraživanjima predstavlja monofiletsku skupinu. Većina predstavnika ima listove s palistićima i različitu debljinu vanjskog i unutarnjeg integumenta. Starost ove skupine procjenjuje se na 108 do 117 milijuna godina.
Nadred je podijeljen u 17 redova, 143 porodice, 3 700 rodova i oko 80 000 vrsta. Velik broj vrsta iz ove skupine ima golem gospodarski značaj za čovjeka. Unutar ove skupine razlikuju se dvije evolucijske grane bez taksonomskog imena te se u nazivlju koriste termini Eurosidae I i II ili Rosidae I i II, a u novije vrijeme koriste se nazivi fabide i malvide prema najznačajnijim redovima ovih grana Fabales i Malvales.
Jedini red koji ne pripada u fabide i malvide je Vitales s 1 porodicom Vitaceae i 14 rodova s oko 850 vrsta rasprostranjenih u pantropskim do umjereno toplim područjima. Najpoznatiji je rod Vitis s oko 60 vrsta koje rastu uglavnom u umjerenim do toplim područjima sjeverne polutke, u sjevernoj Africi, zapadnoj Aziji, na Kavkazu, Bliskom istoku i u Europi (srednja, istočna i južna). Prvi koji su počeli kultivirati vinovu lozu bili su Semiti i Arimi, drevni stanovnici Mezopotamije, a najstariji arheološki nalazi grožđa potječu iz razdoblja oko 7000 g. pr. Kr. (Turska, Sirija, Libanon). Danas se uglavnom uzgaja mnoštvo varijeteta vrste Vitis vinifera L.
Evolucijska linija
EUDIKOTILEDONE – PRAVE DVOSUPNICE
Skupina
SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.
Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.
Klokočika je listopadni grm ili manje drvo koje naraste do 7 m visine s rijetkom i prozračnom krošnjom, a grančice su okrugle, zelene i glatke. Kora je plavičastosmeđa, upadljivo bijelo prugasta i tanka. Listovi su nasuprotni, neparno perasto sastavljeni, liske nasuprotne. Liske su eliptične ili duguljasto jajaste, šiljastog vrha, fino napiljenog ruba, zaobljene osnove. Peteljka i lisna os odozgo su žljebaste, postrane liske su sjedeće, a vršne s peteljčicom. Listovi su dugački 15 do 20 cm, a liske 6 do 7 cm i široke 3 do 5 cm. Liske su zeljaste, odozgo svježe zelene, gole, odozdo plavkastozelene do sivkastozelene i gole. Cvjetovi su dvospolni, entomofilni, uresni i mirisni. Čaška je građena od pet bijelih jajastih, tupih, uspravnih lapova koji su s vanjske strane crvenkasto ili ružičasto presvučeni. Vjenčić je građen od pet bijelih, duguljastih, uspravnih latica koje su jednako dugačke kao i lapovi. Ima pet prašnika jednako dugačkih kao i latice. Plodnica je nadrasla, dvogradna do trogradna, ima dva do tri vrata koji su u gornjem dijelu srasli, a njuška je glavičasta. Cvjetovi (5 do 15) tvore 6 do 12 cm dugačke vršne metlice. Plodovi su kuglasti ili široko obrnuto jajasti, napuhani, membranasti, smeđi. U zrelom stadiju dvodijelni su do trodijelni viseći tobolci, veličine 3 do 4 cm, unutar kojih ispadaju sjemenke. Rasprostranjuju se vjetrom (anemohorno). Klokočika je rasprostranjena u srednjoj i južnoj Europi i Maloj Aziji. Raste u šumama hrasta kitnjaka i običnog graba te u gorskim bukovim šumama .