FUCHSIA MAGELLANICA LAM. – MAGELLANOVA FUKSIJA

Inventarni_broj
215
Godina_sadnje
2021
Podrijetlo sadnica
OPG Vjekoslav Oštrić
Broj primjeraka
1
Podrazred
MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
Porodica
ONAGRACEAE – VRBOLIKOVKE

ONAGRACEAE – VRBOLIKOVKE

Porodica vrbolikovki sadrži 22 roda s oko 660 vrsta i kozmopolitskog je rasprostranjenja. U Hrvatskoj je rasprostranjeno 25 vrsta iz 4 roda. Pripada velikom redu Myrtales koji sadrži 11 do 13 porodica, 380 rodova i oko 11 100 vrsta. Neke su od značajki ovog monofiletskog reda stabljika s unutarnjim floemom, palistići u obliku malenih postranih ili osnih struktura, cvjetovi s hipantijem, u pupoljku svijeni prašnici, potpuno srasli plodni listovi i ginecej s jednim vratom, žljezdaste dlake u dijelu lisne peteljke, često trajna čaška, mirisni endosperm, flavonoli i dr. Predstavnici ove porodice pretežito su zeljasti oblici. Značajna osobina svih vrsta ove porodice su tetramerni cvjetovi s izrazito produljenim cvjetištem iznad podrasle plodnice. Cvjetovi mogu biti aktinomorfni ili zigomorfni, čaška i vjenčić su građeni od dva do sedam članova. Andrecej tvori jedan do osam prašnika. Plodnica je podrasla s dva ili četiri do sedam plodnih listova. Plodovi su tobolci, bobe ili orasi. U hortikulturi je zbog svojih cvjetova zastupljen rod Fuchsia podrijetlom iz Južne i srednje Amerike s velikim brojem kultivara.
Nadred
ROSANAE

ROSANAE

Jedna od najbrojnijih skupina pravih dvosupnica. Prema suvremenim molekularnim istraživanjima predstavlja monofiletsku skupinu. Većina predstavnika ima listove s palistićima i različitu debljinu vanjskog i unutarnjeg integumenta. Starost ove skupine procjenjuje se na 108 do 117 milijuna godina.
Nadred je podijeljen u 17 redova, 143 porodice, 3 700 rodova i oko 80 000 vrsta. Velik broj vrsta iz ove skupine ima golem gospodarski značaj za čovjeka. Unutar ove skupine razlikuju se dvije evolucijske grane bez taksonomskog imena te se u nazivlju koriste termini Eurosidae I i II ili Rosidae I i II, a u novije vrijeme koriste se nazivi fabide i malvide prema najznačajnijim redovima ovih grana Fabales i Malvales.
Jedini red koji ne pripada u fabide i malvide je Vitales s 1 porodicom Vitaceae i 14 rodova s oko 850 vrsta rasprostranjenih u pantropskim do umjereno toplim područjima. Najpoznatiji je rod Vitis s oko 60 vrsta koje rastu uglavnom u umjerenim do toplim područjima sjeverne polutke, u sjevernoj Africi, zapadnoj Aziji, na Kavkazu, Bliskom istoku i u Europi (srednja, istočna i južna). Prvi koji su počeli kultivirati vinovu lozu bili su Semiti i Arimi, drevni stanovnici Mezopotamije, a najstariji arheološki nalazi grožđa potječu iz razdoblja oko 7000 g. pr. Kr. (Turska, Sirija, Libanon). Danas se uglavnom uzgaja mnoštvo varijeteta vrste Vitis vinifera L.
Evolucijska linija
EUDIKOTILEDONE – PRAVE DVOSUPNICE
Skupina
SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.
Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.
Magellanova fuksija može narasti kao grm ili malo drvce. Listovi su jednostavni, cjeloviti, zelene boje. Cvjetovi su dvospolni, ornitofilni ili entomofilni, uresni. Cvjetište je zeleno do crveno, valjkasto. Čaška je crvena, u donjem dijelu cjevasto srasla, cijev je uska, dugačka oko 1 cm i široka 2 do 3 mm. Obrub ima četiri crvena, jajasto suličasta, šiljasta, koso raširena zupca dugačka oko 2 cm. Vjenčić je građen od četiri ljubičaste, obrnuto jajaste, uspravne latice dugačke oko 1 cm, koje se međusobno preklapaju. Ima osam prašnika, po četiri u dva kruga, pričvršćenih na rub cijevi čaške. Prašničke niti su crvene, ravne, dugačke 1,5 do 2,5 cm, a prašnice su crvene. Plodnica tučka je podrasla, četverogradna, vrat je nitast, dugačak oko 3 cm, a njuška je četverorežnjasta. Cvjetovi vise većinom pojedinačno, u pazušcima listova, na tankim i savitljivim stapkama dužine 2,5 do 5 cm. Plodovi su crne, elipsoidne, sočne višesjemene bobe dugačke 1,5 do 2 cm i široke 4 do 7 mm, s četiri uzdužne plitke brazde. Vise na dugačkim stapkama. Plodovi se rasprostranjuju pticama (ornitohorija). Magellanova fuksija rasprostranjena je na području južnog Čilea i Argentine. U hortikulturi je poznato na stotine kultivara koji se razlikuju u boji i strukturi cvjetova.