CEANOTHUS COERULEUS LAG. – CEANOT
- Inventarni_broj
- 246
- Godina_sadnje
- 2021
- Podrijetlo sadnica
- Rasadnik, nepoznat
- Broj primjeraka
- 1
- Podrazred
- MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
- Porodica
- RHAMNACEAE – PASJAKOVKE
-
RHAMNACEAE – PASJAKOVKE
Pasjakovke su drvenaste, većinom grmolike biljke. Listovi su jednostavni, bez palistića, zavojito ili nasuprotno raspoređeni, mali, zelenkasti ili žućkasti. Cvjetovi su radijalno simetrični (aktinomorfni), dvospolni ili zbog redukcije jednospolni. Cvjetište je vrčasto. Ocvijeće je peteročlano, rijetko četveročlano, plodnica je obrasla ili podrasla. Plod je tobolac, koštunica ili sinkarpni oraščić. Predstavnici ove porodice uglavnom su rasprostranjeni u umjerenim i suptropskim područjima u istočnoj Aziji, Sjevernoj Americi i Europi. Obuhvaća nekoliko rodova s oko 250 vrsta.
- Nadred
- ROSANAE
-
ROSANAE
Jedna od najbrojnijih skupina pravih dvosupnica. Prema suvremenim molekularnim istraživanjima predstavlja monofiletsku skupinu. Većina predstavnika ima listove s palistićima i različitu debljinu vanjskog i unutarnjeg integumenta. Starost ove skupine procjenjuje se na 108 do 117 milijuna godina.Nadred je podijeljen u 17 redova, 143 porodice, 3 700 rodova i oko 80 000 vrsta. Velik broj vrsta iz ove skupine ima golem gospodarski značaj za čovjeka. Unutar ove skupine razlikuju se dvije evolucijske grane bez taksonomskog imena te se u nazivlju koriste termini Eurosidae I i II ili Rosidae I i II, a u novije vrijeme koriste se nazivi fabide i malvide prema najznačajnijim redovima ovih grana Fabales i Malvales.Jedini red koji ne pripada u fabide i malvide je Vitales s 1 porodicom Vitaceae i 14 rodova s oko 850 vrsta rasprostranjenih u pantropskim do umjereno toplim područjima. Najpoznatiji je rod Vitis s oko 60 vrsta koje rastu uglavnom u umjerenim do toplim područjima sjeverne polutke, u sjevernoj Africi, zapadnoj Aziji, na Kavkazu, Bliskom istoku i u Europi (srednja, istočna i južna). Prvi koji su počeli kultivirati vinovu lozu bili su Semiti i Arimi, drevni stanovnici Mezopotamije, a najstariji arheološki nalazi grožđa potječu iz razdoblja oko 7000 g. pr. Kr. (Turska, Sirija, Libanon). Danas se uglavnom uzgaja mnoštvo varijeteta vrste Vitis vinifera L.
- Evolucijska linija
- EUDIKOTILEDONE – PRAVE DVOSUPNICE
- Skupina
- SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE
-
SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE
Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.
Ceanot je listopadni grm koji naraste nekoliko metara u visinu. Listovi su jednostavni, naizmjenični, duguljasto jajasti, tupog ili šiljastog vrha, fino napiljenog ruba, zaobljene osnove, dugački 4 do 8 cm, široki 2 do 3 cm. S lica su zeleni, goli, sjajni, a s naličja malo svjetlozeleni do sivkastozeleni, u početku s obje strane, kasnije samo odozdo dlakavi. Cvjetovi su dvospolni, entomofilni, uresni i sitni. Čaška je građena od pet svjetloplavih do blijedoplavih lapova. Vjenčić je građen od pet svjetloplavih do blijedoplavih, preklopljenih latica koje su u donjem dijelu jako sužene. U cvijetu se nalazi pet prašnika s tankim prašničkim nitima. Plodnica je obrasla, trogradna, kuglasta, vrat je na vrhu razgranat na tri dijela, a njuška je sitna. Više cvjetova zajedno dolazi u sjedećim štitcima koji su skupljeni u uspravne, većinom postrane metlice dugačke 5 do 10 cm. Plodovi su trobridni kalavci koji su u mladosti mesnati, a kasnije suhi, naborani, smeđi do crni. Široki su 4 do 5 mm, spljošteno kuglasti, nalaze se na stapkama dugačkim 1 cm, a nakon sazrijevanja kalaju se na tri jednosjemena merikarpa. Ceanot je rasprostranjen u Meksiku. Zbog lijepih cvjetova uzgaja se u parkovima i poznato je više kultivara koji se razlikuju po bojama cjetova.
Gimnazija Karlovac