FRANGULA RUPESTRIS SCHUR – PRIMORSKA TRUŠLJIKA

Inventarni_broj
243
Godina_sadnje
Podrijetlo sadnica
Broj primjeraka
1
Podrazred
MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
Porodica
RHAMNACEAE – PASJAKOVKE

RHAMNACEAE – PASJAKOVKE

Pasjakovke su drvenaste, većinom grmolike biljke. Listovi su jednostavni, bez palistića, zavojito ili nasuprotno raspoređeni, mali, zelenkasti ili žućkasti. Cvjetovi su radijalno simetrični (aktinomorfni), dvospolni ili zbog redukcije jednospolni. Cvjetište je vrčasto. Ocvijeće je peteročlano, rijetko četveročlano, plodnica je obrasla ili podrasla. Plod je tobolac, koštunica ili sinkarpni oraščić. Predstavnici ove porodice uglavnom su rasprostranjeni u umjerenim i suptropskim područjima u istočnoj Aziji, Sjevernoj Americi i Europi. Obuhvaća nekoliko rodova s oko 250 vrsta.
Nadred
ROSANAE

ROSANAE

Jedna od najbrojnijih skupina pravih dvosupnica. Prema suvremenim molekularnim istraživanjima predstavlja monofiletsku skupinu. Većina predstavnika ima listove s palistićima i različitu debljinu vanjskog i unutarnjeg integumenta. Starost ove skupine procjenjuje se na 108 do 117 milijuna godina.
Nadred je podijeljen u 17 redova, 143 porodice, 3 700 rodova i oko 80 000 vrsta. Velik broj vrsta iz ove skupine ima golem gospodarski značaj za čovjeka. Unutar ove skupine razlikuju se dvije evolucijske grane bez taksonomskog imena te se u nazivlju koriste termini Eurosidae I i II ili Rosidae I i II, a u novije vrijeme koriste se nazivi fabide i malvide prema najznačajnijim redovima ovih grana Fabales i Malvales.
Jedini red koji ne pripada u fabide i malvide je Vitales s 1 porodicom Vitaceae i 14 rodova s oko 850 vrsta rasprostranjenih u pantropskim do umjereno toplim područjima. Najpoznatiji je rod Vitis s oko 60 vrsta koje rastu uglavnom u umjerenim do toplim područjima sjeverne polutke, u sjevernoj Africi, zapadnoj Aziji, na Kavkazu, Bliskom istoku i u Europi (srednja, istočna i južna). Prvi koji su počeli kultivirati vinovu lozu bili su Semiti i Arimi, drevni stanovnici Mezopotamije, a najstariji arheološki nalazi grožđa potječu iz razdoblja oko 7000 g. pr. Kr. (Turska, Sirija, Libanon). Danas se uglavnom uzgaja mnoštvo varijeteta vrste Vitis vinifera L.
Evolucijska linija
EUDIKOTILEDONE – PRAVE DVOSUPNICE
Skupina
SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.
Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.
Primorska trušljika je listopadni, najčešće gusto razgranati, polegnuti ili uspravni grm visok do 2 metra. Kora je svjetlosiva, glatka i vrlo plitko ispucana. Izbojci su bez trnova, s bjelkastim lenticelama, u početku su crvenkastosmeđi i sivkasto dlakavi, kasnije sivosmeđi i goli. Listovi su naizmjenično poredani, jednostavni, široko jajasti ili eliptičnoduguljasti, okruglaste do često srcaste osnove, tupa ili šiljasta vrha, sitno zupčasta ili cjelovita ruba, dugački od 2 do 6 cm. S gornje strane su tamnije zeleni, sjajni i goli, a s donje malo svjetliji i po žilama crvenkastosmeđe maljavi s 5 do 8 pari postranih žila. Peteljka je sivkasta dlakava. Cvjetovi su dvospolni, peteročlani. Čaška je građena od pet crvenkastozelenkastih lapova. Vjenčić se sastoji od pet široko obrnutojajastih, bjelkastih latica tupa vrha. Ima pet prašnika koji se nalaze unutar ocvijeća. U cvijetu je jedan tučak s nadraslom plodnicom, jednim vratom i glavičastom njuškom. Cvjetovi su skupljeni u paštitaste cvatove s dužom cvatnom stapkom u pazušcu listova. Plodovi su kuglaste, glatke, sjajne crne, sočne, bobičaste koštunice. Primorska trušljika rasprostranjena je na području Italije i Balkanskog poluotoka. Raste na toplijim staništima. Kora i plodovi koriste se u pučkoj medicini kao laksativ.