FRANGULA ALNUS MILL. – TRUŠLJIKA

Inventarni_broj
98
Godina_sadnje
2015
Podrijetlo sadnica
Mahićno, Karlovac
Broj primjeraka
1
Podrazred
MAGNOLIIDAE - KRITOSJEMENJAČE
Porodica
RHAMNACEAE – PASJAKOVKE

RHAMNACEAE – PASJAKOVKE

Pasjakovke su drvenaste, većinom grmolike biljke. Listovi su jednostavni, bez palistića, zavojito ili nasuprotno raspoređeni, mali, zelenkasti ili žućkasti. Cvjetovi su radijalno simetrični (aktinomorfni), dvospolni ili zbog redukcije jednospolni. Cvjetište je vrčasto. Ocvijeće je peteročlano, rijetko četveročlano, plodnica je obrasla ili podrasla. Plod je tobolac, koštunica ili sinkarpni oraščić. Predstavnici ove porodice uglavnom su rasprostranjeni u umjerenim i suptropskim područjima u istočnoj Aziji, Sjevernoj Americi i Europi. Obuhvaća nekoliko rodova s oko 250 vrsta.
Nadred
ROSANAE

ROSANAE

Jedna od najbrojnijih skupina pravih dvosupnica. Prema suvremenim molekularnim istraživanjima predstavlja monofiletsku skupinu. Većina predstavnika ima listove s palistićima i različitu debljinu vanjskog i unutarnjeg integumenta. Starost ove skupine procjenjuje se na 108 do 117 milijuna godina.
Nadred je podijeljen u 17 redova, 143 porodice, 3 700 rodova i oko 80 000 vrsta. Velik broj vrsta iz ove skupine ima golem gospodarski značaj za čovjeka. Unutar ove skupine razlikuju se dvije evolucijske grane bez taksonomskog imena te se u nazivlju koriste termini Eurosidae I i II ili Rosidae I i II, a u novije vrijeme koriste se nazivi fabide i malvide prema najznačajnijim redovima ovih grana Fabales i Malvales.
Jedini red koji ne pripada u fabide i malvide je Vitales s 1 porodicom Vitaceae i 14 rodova s oko 850 vrsta rasprostranjenih u pantropskim do umjereno toplim područjima. Najpoznatiji je rod Vitis s oko 60 vrsta koje rastu uglavnom u umjerenim do toplim područjima sjeverne polutke, u sjevernoj Africi, zapadnoj Aziji, na Kavkazu, Bliskom istoku i u Europi (srednja, istočna i južna). Prvi koji su počeli kultivirati vinovu lozu bili su Semiti i Arimi, drevni stanovnici Mezopotamije, a najstariji arheološki nalazi grožđa potječu iz razdoblja oko 7000 g. pr. Kr. (Turska, Sirija, Libanon). Danas se uglavnom uzgaja mnoštvo varijeteta vrste Vitis vinifera L.
Evolucijska linija
EUDIKOTILEDONE – PRAVE DVOSUPNICE
Skupina
SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

SREDIŠNJE EUDIKOTILEDONE

Skupinu čine nadredovi: Myrothamnanae, Rosanae, Berberidiopsidanae, Santalanae, Caryophyllanae, Asterane i dva dvojbena nadreda, jedan s redom Dilleniales i drugi s redom Saxifragales.
Monofiliju ove skupine potvrđuju rezultati molekularnih istraživanja. Starost središnjih eudikotiledona procjenjuje se na 113 do 116 milijuna godina, a snažna divergencija započela je prije 109 milijuna godina. Predstavnike skupine ističu primarno pentamerni cvjetovi, pršljenasto raspoređeni cvjetni dijelovi, ocvijeće dobro razlučeno u čašku i vjenčić, dva kruga prašnika, ginecej građen od 5 ili 3 plodna lista, aksilarna placentacija. U skupini se mogu pojaviti i cvjetovi s mnogo prašnika (poliandrija). Srodstveni odnosi se još uvijek istražuju unutar ove skupine naročito u izdvojenim redovima.
Trušljika je listopadni grm visok 1 do 3 m, a rjeđe manje drvo visine do 7 m. Kora je sivosmeđa do crvenkastosmeđa s izduženim sivobijelim lenticelama, iznutra žuta. Pupovi su na izbojcima bez ljuski, sastavljeni od smežuranih, dlakavih, tamnožutosmeđih listova. Listovi su naizmjenični, jednostavni, široko jajasti do široko eliptični, kratkog šiljastog ili tupog vrha, zaobljene do široko klinaste osnove, cijelog ruba, dugački 4 do 7 cm, 2,5 do 5 cm široki, s obje strane svjetlozeleni, sjajni, goli ili odozdo duž žila dlakavi, a u jesen žuti. Peteljka je odozgo žljebasta. Cvjetovi su dvospolni, entomofilni, neuočljivi, sitni, široki oko 5 mm. Cvjetište je zdjeličasto. Čaška je građena od pet bijelih, trokutastih, šiljastih, mesnatih, uspravnih, koso raširenih lapova s izbočenom središnjom žilom, dugačkih 2 do 2,5 mm. Vjenčić tvori pet bijelih, široko obrnuto jajastih do okruglastih, na vrhu malo izrubljenih, sitnih latica koje su dvostruko kraće od lapova. Ima pet prašnika, svaki je poput kapuljače pokriven jednom od latica. Plodnica je obrasla, kuglasta, gola, nosi jedan vrat, njuška je zelenkasta, dopire do ruba cvjetišta. Po 2 do 8 cvjetova dolazi zajedno u čuperku, u pazušcu listova. Plod su kuglaste, glatke, sjajne crne, sočne, bobičaste koštunice. Rasprostranjena je u Europi, Maloj Aziji, Kavkazu i srednjoj Aziji. Raste najčešće u nizinskim područjima u zajednici s vrbama i topolama na vlažnim staništima te u brdskim mezofilnim šumama do 800 m nadmorske visine.