Većina kritosjemenjača stvara nakupinu cvjetova tj. cvat (inflorescencija) na stabljici (kaulis359). Cvat je prednost za biljku jer je veći broj cvjetova na istom mjestu, bolje je uočljiv, osigurava bolje oprašivanje, produžuje vrijeme za oprašivanje pa se cvjetovi mogu postupno razvijati i sazrijevati za oplodnju što je vrlo povoljno u promjenljivim uvjetima okolišnih čimbenika (kiša, temperatura). Cvat često nosi i listove (hipsofili360) koji mogu nalikovati pravim listovima (frondpozni361 cvat) ili se češće bojom, oblikom i veličinom znatno razlikuju od pravih listova (brakteozni362 cvat). U nekih su vrsta listovi reducirani ili rudimentni363 (goli cvat). Cvat je u većine vrsta jasno odvojen od ostalih dijelova biljke pri čemu se dobro uočava cvatna stapka. U nekih vrsta stapka izlazi iz rozete listova, potpuno je gola i zove se batvo (cvat agave, sl. 140). Prema tome završava li glavna os cvata cvijetom ili raste neograničeno tjerajući sa strane stalno nove bočne ogranke, razlikuju se: ograničeni cvat (inflorescenti adefinita364), cvat u kojeg glavna cvatna os završava cvijetom i neograničeni cvat (inflorescentia indefinita365), cvat u kojega glavna cvatna os raste neograničeno tjerajući sa strane nove ogranke (parakladije366) različitog reda).

S obzirom na građu cvata odnosno poredak cvjetova na cvatnoj osi razlikuju se grozdasti cvatovi (inflorescentia racemosa367) i račvasti cvatovi (inflorescentia cymosa368).

359 od lat. caulis (od grč. ϰαυλόϛ (kaulós) – stabljika) = stabljika, nadzemni dio tijela u stablašica 360 od lat. hipsophýllum (od grč. ὕψος (hipsos) – uzvišen, visok i lat. phyllo- (od grč. φύλλον (fílon) – list, predmetak u složenicama koji se na hrvatski ne prevodi nego se preuzima) hipsofil) = list u cvatu 361 od lat. frondósus = lisnat, pun lišća 362 od lat. bráctea = zalistak, list u čijem se pazušcu razvija cvijet, pricvjetni list ili brakteja za razliku od pricvatnog lista u čijem se pazušcu razvija cvat ili postrani ogranak cvata 363 od lat. rudiméntum = okrnjak, zakržljali organ, zakržljak, kržljetak, rudiment 364 od lat. definítus = omeđen, određen, utvrđen, naznačen, definiran 365 od lat. indefinítus = neomeđen, neodređen 366 od lat. paracládium (složenica od lat. para- (od grč. παρά (pará) – kod, uz, od, pred, pokraj, prema, predmetak u složenicama koji se na hrvatski ne prevodi nego se preuzima) i lat. cládodium (od grč. ϰλάδος (kládos) – mladica, grančica) parakladij) = bočna os na sastavljenom neograničenom cvatu 367 od lat. racemόsus = grozdav 368 od lat. cýma = paštitac, koristi se za opis paštitastog cvata kojemu je svojstveno da glavna os cvata završava cvijetom ispod kojeg se odvajaju bočni ogranci

U skupini grozdastih cvatova razlikuju se jednostavni grozdasti cvatovi (inflorescentia simplex369 racemosa) i sastavljeni grozdasti cvatovi (inflorentia composita370 racemosa). Za jednostavne grozdaste cvatove značajno je da se cvjetovi razvijaju i otvaraju od osnovice prema vrhu odnosno od vanjske strane prema unutra te da se od glavne osi odvaja samo po jedna bočna os koja uvijek završava cvijetom. Sastavljenim grozdastim cvatovima svojstveno je da su ogranci cvata koji se odvajaju od glavne osi razgranjeni i nose cvatove svojstvene grozdu.

Jednostavni grozdasti cvatovi (sl. 141) su:

• grozd (racemus ili botrys371), jednostavni cvat produžene cvane osi iz koje izbijaju cvjetne stapke koje završavaju s cvijetom
• klas (spika372), suvrst jednostavnog cvata sličan grozdu od kojeg se razlikuje samo po sjedećim cvjetovima
• resa (amentum373), jednostavni cvat sličan klasu kojemu je svojstveno da mu je cvatna os mekana, savitljiva i obješena i da sadrži jednospolne cvjetove
• klip (spadiks 374), cvat sličan klasu od kojega se razlikuje vrlo debelom cvatnom osi i širokim (jednim ili više) zaliskom (spatha375, tuljac) koji obavija cvat.

U jednostavne grozdaste cvatove spadaju i oni koji imaju skraćenu cvatnu os:

• štitac (umbela376), vrsta grozdastog cvata u kojega je cvatna os skraćena, a cvjetne stapke izbijaju iz jedne zajedničke točke završavajući cvjetovima smještenim uglavnom u istoj ravnini, a cvatnja teče od ruba prema sredini cvata, često pri dnu cvata stoji jedan ili više listića koji tvore ovoj (involucrum377)
• gronja (korimbus 378), suvrst jednostavnog grozdastog cvata u kojega su stapke donjih cvjetova vrlo duge, a gornjih sve kraće tako da su svi cvjetovi u istoj ravnini i cvatu više ili manje istodobno
• glavica (kapitulum379), jednostavan grozdasti cvat u obliku glavice kojemu cvjetište nije prošireno nego je samo os skraćena
• uborak (kalatidij380), jednostavan grozdasti cvat skraćene cvatne osi kojemu je svojstveno da je u nekih biljnih skupina vrh osi značajno proširen u tvorbu zvanu cvjetište na kojemu je smješteno više sjedećih cvjetova.

369 od lat. símplex = jednostavan 370 od lat. compósitus = sastavljen 371 od lat. bόtrys (od grč. βότρυϛ (bótris) ) – grozd) = grozd 372 od lat. spíca = klas, cvat s produženom cvatnom osi na kojoj je smješteno više sjedećih cvjetova 373 od lat. améntum = resa, maca, suvrst klasasta cvata u kojeg je glavna os viseća i na njoj su sjedeći cvjetovi 374 od lat. spádix (od grč. σπάδιξ (spádiks) – grana palme s plodovima) = klip, vrsta jednostavnog cvata slična klasu od kojega se razlikuje vrlo odebljanom cvatnom osi i širokim zaliskom koji više ili manje obavija cvat, a zove se tuljac 375 od lat. spátha = tuljac, koprena, zastirač, veliki i široki zalistak koji stoji pri osnovici određenih vrsta cvatova (klip) i cvjetova obavijajući ih djelomično ili u cjelosti 376 od lat. umbélla = štitac, jednostavni cvat u kojega cvjetne stapke izlaze iz jedne zajedničke točke 377 od lat. involúcrum = ovoj, skup pricvjetnih listića koji stoje pri osnovici cvata kao što su sastavljeni štitac i glavica 378 od lat. corýmbus (od grč. κόρυμβοϛ (kόrimbos) – vrh) = jednostavni cvat, gronja, varijanta grozda kod kojega su stapke donjih cvjetova vrlo dugačke, a gornjih sve kraće tako da su cvjetovi poredani u istoj ravnini 379 od lat. capítulum = glavica, vrsta jednostavnog cvata skraćene osi kojemu je vrh cvatne osi značajno proširen i na njemu je mnogo sjedećih cvjetova 380 od lat. calathídium (od grč. καλθίσκος (kalathískos) – koš, košarica) = glavičasti cvat košarasta izgleda s udubljenim cvjetištem

Sastavljeni grozdasti cvat vrsta je cvata kojemu je svojstveno da su ogranci cvata koji se odvajaju od glavne cvatne osi razgranjeni, nose cvatove koji su svojstveni grozdu. U ovu skupinu cvatova (sl. 142) spada:

• metlica (panicula381), sastavljeni grozdasti cvat kojemu je svojstveno da je glavna os uspravna, dok su bočne osi mlohave, što je u vezi s oprašivanjem vjetrom
• gronjuša (antela382), sastavljeni grozdasti cvat koji je po građi sličan gronji, ali se od nje razlikuje time što bočni ogranci cvata (parakladiji) nadvisuju cvat glavne osi koji se nalazi na dnu udubljenja
• sastavljeni grozd (racemus compositus), tip grozdasta cvata koji se odlikuje jakom razgranjenošću cvatne osi, a grozdasti cvatovi poredani na bočnim osima uglavnom su višega reda
• sastavljeni klas (spica composita), tip grozdasta cvata koji se odlikuje time da su cvjetovi koji se pojavljuju na razgranjenoj cvatnoj osi sjedeći
• sastavljeni štitac (umbela composita), po građi sličan štitcu, samo što su osi razgranjene, a cvjetovi su smješteni na osima zadnjega reda
• sastavljena glavica (capitulum compositum), vrsta sastavljena grozdasta cvata kod kojega su na vršnom dijelu vrlo skraćene glavne osi smještene smanjene glavice s malobrojnim cvjetovima.

381 od lat. panícula = vrsta složenog cvata kojemu je svojstveno da je glavna os cvata uspravna, dok su bočne osi mlohave 382 od lat. anthéla (od grč. ἄνϑη (ánthe) ili ἄνϑοϛ (ánthos) – cvijet) = složeni cvat nalik gronji u kojemu donji bočni ogranci cvata daleko nadvisuju gornje ogranke tako da se cvat glavne osi nalazi na dnu udubljenja koje čini takav raspred cvatova (svojstven za por. sitova)

U skupini račvastih cvatova (sl. 143) razlikuju se kitica (tirs383),cimoid (cimoidum384), pehar (cijatij385) i cenosom386.

Kitica je vrsta sastavljena račvasta cvata kojemu je svojstveno da bočni ogranci (parakladiji) nose račvaste cvatove i da razgranjenost opada od osnovice cvata prema vrhu, zbog čega je cijeli cvat piramidalan.

Cimoid je vrsta sastavljena račvasta cvata s glavnom osi ograničena rasta za koji je značajno da se bočni ogranci cvata (parakladiji) razvijaju u neposrednoj blizini vršnoga cvijeta. Cimoid se sastoji od jednog ili više parakladija s cvatom, stoga se unutar ove vrste cvata razlikuje nekoliko tipova: jednokraki paštitac, dvokraki paštitac i višekraki paštitac.

Jednokraki paštitac (monohaziji387), suvrst račvasta cvata kojemu je svojstveno da se ispod cvijeta kojim završava glavna cvatna os odvaja samo jedan bočni ogranak koji završava cvijetom. U sklopu jednokrakog paštitca razlikuju se:

• svitak ili uvojak (bostriks388), oblik jednokrakog paštitca kojemu je svojstveno da se bočni ogranak naizmjenično grana lijevo i desno u ogranke višeg reda
• pahalica (ripidij389), oblik jednokrakog paštitca kojemu je svojstveno da su svi bočni ogranci položeni u jednoj ravnini
• kovrčica (cincinus390), oblik jednokrakog paštitca kojemu je svojstveno da se bočni ogranci koji se odvajaju podno osi glavnoga cvata odvajaju uvijek na istoj strani
• srpak (drepanij391), bočni ogranci koji se odvajaju položeni su svi u istoj ravnini
• klupčić (glomerulus392), bočni ogranci su jako skraćeni.

Dvokraki paštitac (dihazij393), suvrst račvasta cvata kojemu je svojstveno da se bočno od glavne cvatne osi koja završava cvijetom razviju dvije postrane cvjetne osi.

Višekraki paštitac (plejohazij394), suvrst račvasta cvata kojemu je svojstveno da se ispod glavne cvatne osi koja završava cvijetom odvaja više od dviju bočnih osi, a ako su raspoređene bočne osi u pršljen zovemo ga pršljenasti cvat (verticilaster395).

Pehar ili cijatij vrsta je sastavljena račvasta cvata koji, zbog svedenosti pojedinih dijelova cvijeta, djeluje prividno kao jedan cvijet. On je građen od jednog plodničkog cvijeta na dugom dršku i pet prašničkih cvjetova na dršku nastalih svedenošću cvatova kovrčice, koji na vrhu nose samo jedan prašnik. Cvjetovi nemaju ocvijeće, a cijeli cvat obavija izvana pet zalistaka. Cijatiji mogu biti raspoređeni na stabljici u obliku gronjaste ili grozdaste kitice.

Cenosom je vrsta sastavljena račvasta cvata kojemu je svojstvena sraslost bočnih osi s glavnom osi cvata.

383 od lat. thýrsus (od grč. ϑύρσος (thírsos) – štap od bršljana, vinove loze) = vrsta sastavljenog cvata, kitica, u kojemu bočni ogranci nose račvaste cvatove, a razgranjenost opada od osnovice cvata prema vrhu te cijeli cvat ima piramidalan izgled 384 od lat. cymóidum (složenica od lat. cýma (od grč. ϰῦμα (kima ) – pup, paštitac i grč. εἶδος (eidos) – lik, izgled, nalik na što) = vrsta račvasta cvata kojemu je svojstveno da se bočni ogranci razvijaju u blizini vršnog cvijeta kojim završava glavna os cvata, cimoid 385 od lat. cyáthium (od grč. ϰύαϑος (kiathos) – čaša, pehar) = cijatij, vrsta račvasta cvata koji zbog svedenosti pojedinih cvjetova prividno djeluje kao jedan cvijet, a sastoji se od jednog plodničkog cvijeta i pet prašničkih cvjetova, također na dršku i bez ocvijeća, nastalih svedenošću cvatova kovrčice koji na vrhu nose samo jedan prašnik, cijeli cvat obavija izvana pet zalistaka 386 od lat. coenosóma (složenica od lat. coeno- (od grč. ϰοινός (koinós ) – zajednički, predmetak u složenicama koji se na hrvatski ne prevodi nego se preuzima i lat. sóma (od grč. σῶμα (soma ) – tijelo) cenosom) = suvrst sastavljenog račvastog cvata kojemu je svojstvena sraslost bočnih ogranaka te može poprimiti glavičast, valjkast, vretenast ili grozdast oblik 387 od lat. monochásium (složenica od lat. mono- (od grč. μόνος (mόnos) – jedini, sam, jedan, predmetak u složenicama koji se preuzima ili prevodi na hrvatski kao „jedno-“) i grč. χάσιϛ (hásis) - odvajanje) = jednokraki paštitac, vrsta sastavljenog cvata u kojem se ispod glavne osi koja završava cvijetom razvija samo jedan ogranak nižeg reda 388 od lat. bóstryx (od grč. βόστρυχος (bόstrihos) – uvojak) = svitak, uvojak, suvrst jednokrakog paštica, račvasta cvata kojemu je svojstveno da se bočni ogranak naizmjenično grana lijevo i desno u ogranke višeg reda 389 od lat. rhipídium (od grč. ῥιπίδιον (ripídion) – lepezica) = pahalica, vrsta jednokrakog paštica kojemu je svojstveno da su svi cvjetovi položeni u jednoj ravnini (perunika) 390 od lat. cincínnus = kovrčica, suvrst jednokrakog paštica kojemu je svojstveno da se bočni ogranci, koji se odvajaju podno osi glavnog cvata, odvajaju uvijek na istoj strani 391 od lat. drepánium (od grč. δρεπάνη (drepáne) – srp) = vrsta kovrčice račvasta cvata kojemu je svojstveno da su bočni cvjetni ogranci poredani u jednoj ravnini 392 od lat. glomérulus = klupčić, suvrst račvasta cvata kuglasta oblika kojemu je svojstvena velika skraćenost bočnih ogranaka koji se odvajaju ispod glavne cvatne osi koja završava cvijetom 393 od lat. dichásium (složenica od lat. di- (od grč. δίϛ (dis) = dvaput, predmetak u složenicama koji se preuzima ili prevodi na hrvatski kao „dvo-“) i grč. χάσιϛ (hásis) – odvajanje) = paštitac, vrsta račvastog cvata kojemu je svojstveno da se bočno od glavne cvatne osi koja završava cvijetom razvijaju još dvije bočne cvatne osi 394 od lat. pleiochásium (složenica od lat. pleio- (od grč. πλεῖος (pléios) – pun, potpun, obilno opremljen, predmetak u složenicama koji se prevodi na hrvatski kao „mnogo-“, „više-“ ili se preuzima u tom značenju) i grč. χάσιϛ (hásis) – odvajanje) = višekraki paštitac, plejohazij, vrsta račvastog cvata kojemu je svojstveno da se ispod glavne cvatne osi koja završava cvijetom razvija tri ili više bočnih ogranaka 395 od lat. verticillástrum = pršljen, pršljenasti cvat, vrsta cvata višekrakog paštitca primaknutih stapki i svedenih osi drugoga reda