Gimnazija Karlovac
Drvenaste biljke (Lignophyta)
Bujan razvoj crvotočina i paprati u razdoblju karbona i početkom perma izražen ne samo velikom raznolikošću oblika već i brojnošću vrsta postupno će se osiromašivati pojavom novih oblika biljaka koje će se sve bolje prilagođavati klimatskim promjenama i novim geološkim zbivanjima. Osnovna je osobina ovih novih biljaka stvaranje drva i kore zbog razvoja žilnog (fascikularnog) kambija i međužilnog (interfascikularnog) kambija. Oni svojim povezivanjem tvore kambijski prsten i omogućavaju sekundaran rast u debljinu, a time i dugi životni vijek sporofitu koji iz felogena202 (plutni kambij) stvara sekundarno pokrovno tkivo (periderm) koje će zajedno s nefunkcionalnim dijelovima floema oblikovati vrlo snažni zaštitni pokrov, lilu ili lup (tercijarno pokrovno tkivo). To je početak razvoja jedne nove skupine biljaka s drvenastom stabljikom pa ih stoga i zovemo drvenaste biljake (Lignophyta). One su sestrinska skupina s crvotočinama i papratima od čije su se razvojne linije odvojile prije 400 do 375 milijuna godina.
Dvije su skupine izumrle, pragolosjemenjače (Pragymnospermatophyta203) i papratnjače sa sjemenkama (Pteridospermatophyta204), a sjemenjače (Spermatophyta) su recentna skupina.
Pragolosjemenjače anatomski su slične četinjačama, ali za razliku od njih imaju velike listove (megafile), spore slične papratima, ali one su heterosporne što je karakteristika svih lignofita. Najpoznatiji rod je Archeopteris (sl. 84).
Papratnjače sa sjemenkama (Pteridospermatophyta), anatomski su slične cikasima, imale su velike megafile, a razmnožavale su se sjemenkama (sl. 85).
202 od lat. phellόgenum (složenica od lat. phello- (od grč.φελλόϛ (felós) – pluto, predmetak u složenicama koji se na hrvatski ne prevodi nego se preuzima kao „felo-“) i grč. γίγνομαι (gígnomai) – nastajem) felogen) = plutni kambij, sekundarno tvorno staničje (tkivo) u kori drvenastih biljaka, koje prema van stvara pluto, a prema unutra felodermu 203 od. lat. Pragymnospermtophyta (složenica od lat. gymnospérmae (složenica od grč. γυμνόϛ (gimnόs) – neodjeven, gol) i lat. spérmae (od grč. σπέρμα (spérma) – sjeme) i lat. phyto- (od grč. φυτόν (fitón) – biljka, biljna, obično se ne prevodi, nego se koristi u složenicama kao predmetak ili dometak u obliku „fito“) pragimnospermatofita) = pragolosjemenjače, prvi oblici golosjemenjača, biljke koje imaju gole, nezaštićene sjemene zametke odnosno sjemenke 204 od lat. Pteridospermatophyta (složenica od lat. ptérido (od grč. πτέρις (ptéris) – paprat), lat. spérmae (od grč.σπέρμα (spérma) – sjeme) i lat. phyto- (od grč. φυτόν (fitón) – biljka, biljna) obično se ne prevodi, nego se koristi u složenicama kao predmetak ili dometak u obliku „fito“) pteridosperme) = paprati koje stvaraju sjeme
