Kopnene biljke mogu imati dva osnovna oblika stabljike: drvenastu i zeljastu koja je evolucijski4 starija jer sve kopnene biljke čine jednu zajedničku razvojnu liniju5 (monofiletska6 skupina) sa zelenim resinama (algama7).

4 od lat. evolútio = razvoj, u biologiji8 riječ evolucija ima dva osnovna značenja: razvoj živoga svijeta na Zemlji i znanost koja proučava razvoj živoga svijeta na Zemlji 5 od lat. lineá = crta, linija, odnosno lineáris = linearan, u jednom nizu 6 od lat. monophýlum (složenica od lat. mono- (od grč. μόνοϛ (mónos) – jedan, jedini, sam, predmetak u složenicama koji se prevodi na hrvatski kao „jedno-“ ili se preuzima) i lat. phýlum (od grč. φῦλον (fílon) – pleme, rod, koljeno, odjeljak) monofilum, monofiletska skupina) = srodstveno povezana živa bića u jednu skupinu, srodne sustavne svojte (vrsta, rod, porodica, red, razred, koljeno, carstvo, domena9) koje imaju zajedničkog pretka, određen broj istih osobina ostvarenih u jednom dijelu zajedničkog evolucijskog toka od kojeg su se u određenom vremenskom odmaku odvojile i nastavile samostalnu evoluciju kojom stječu nove, vlastite prilagodbe i osobine (sl. 1). 7 od lat. álga = resina, morska trava, alga 8 od lat. biológia(od grč. βίοϛ (bios) = život, predmetak koji se na hrvatski ne prevodi nego se preuzima i grč. λόγοϛ (lógos) – riječ, govor) = znanost o živom svijetu, životoslovlje, biologija 9 od lat. dóminium = vladavina, područje vladanja, može imati različita značenja, u sistematici znači vršna svojta, domena

10 od lat. viridiophyton (složenica od lat. víridis – zelen i lat. phyto (od grč. φυτόν (fitón) – biljka, biljna, obično se na hrvatski ne prevodi, nego se koristi u složenicama kao predmetak ili dometak u obliku „fito“) viridiofit) = zelena biljka, pripadnik skupine proizvođača koju čine sve zelene alge I i II te kopnene biljke 11 od lat. Chlorobionta (složenica od lat. chloro- (od grč. χλωρόϛ (hlorós) – zelen, žut, predmetak u složenicama koji se preuzima ili prevodi na hrvatski kao „zelen-, zelenkast-“) i lat. bíon, bíontis (od grč. βιούϛ, βιόντος (biús, bióntos) – particip prezenta od glagola βιόω (bióo) – živim, živo biće, jedinka) klorobionti) = zelena živa bića, živa bića proizvođači bogati klorofilom15 a i b te pričuvnom tvari škrobom, istoznačnica s nazivom skupine zelene biljke 12 od lat. streptophyton (složenica od lat. strepto- (od grč. Στρεπτόϛ (streptós ) –pleten, spleten, sukan, predmetak u složenicama koji se na hrvatski ne prevodi nego se preuzima) i lat. phyto (od grč. φυτόν (fitón) – biljka, biljna, obično se ne prevodi, nego se koristi u složenicama kao predmetak ili dometak u obliku „fito“) streptofit) = vlaknasta biljka, biljka protkana, poduprta različitim potpornim strukturama16, pripadnik skupine biljaka s potpornim vlaknima (streptofita) koju čine zelene alge II u kojih se prvi puta pojavljuje najznačajnija potporna tvar lignin i kopnene biljke s izraženom prisutnošću ove tvari 13 od lat. lígnum = drvo, staničje koje izgrađuje dio drvenaste biljke od čega se izvodi naziv vrlo zastupljenog spoja u njemu, lignin (složeni organski17 spoj izgrađen od fenolskih18 sastojaka čijom se ugradnjom u staničnu stijenku postiže dodatna čvrstoća, naročito je prisutan u potpornim, provodnim i pojedinim osnovnim tkivima) 14 od lat. schéma (od grč. σχῆμα (shéma) – držanje, lik, oblik) = skica, slika ili opis u općim crtama, shema 15 od lat. chlorophýllum (složenica od lat. chloro- (od grč. χλωρόϛ (hloros) – zelen, žut, predmetak u složenicama koji se preuzima ili prevodi na hrvatski kao „zelen-, zelenkast-“) i lat. phýllum (od grč. φύλλον (fílon) – list) klorofil) = biljno zelenilo, zeleno bojilo, organski spoj koji upija svjetlost 16 od lat. structúra = građa, ustroj, sastav, sklop, struktura 17 od lat. órganicus, odnosno órganum (od grč. ὄργανον (órganon) – oruđe, sprava, stroj, dio tijela) = organ, dio tijela, organski, odnosi se i na tvari koje nastaju u živim bićima 18 od lat. phenól (od grč. φαίνειν (fainein) – pojaviti se) = organski spoj koji se sastoji od jednog benzenskog19prstena na koji je vezana jedna hidroksilna20 skupina. Fenol i srodni spojevi imaju jak, izražen miris. 19 od njem. Benzoë – benzojeva smola (od arap. luban ǧāwī – javanski tamjan) = benzen, prstenasti ugljikovodik (C₆H₆) s jednakim vezama između ugljika i vodika u strukturi (sl. 2)

20 od lat. hydrόxyl (od grč. ὕδωρ (hidor) – voda) = skupina koja nastaje iz vode i nalazi se u sastavu mnogih organskih spojeva

Tijelo resina nije oblikovano (diferencirano21) u korijen, stabljiku i list s odgovarajućim vrstama tkiva ili staničja. Stoga se njihovo tijelo zove steljka ili talus22.

21 od lat. differentiátio = raščlanjivanje čega na dva ili više dijela, diferencijacija, promjene kojima se iz jedne osnovne strukture stvaraju međusobno različite strukture u obliku, građi i zadaći, npr. iz istih i malih neoblikovanih stanica koje imaju sposobnost diobe nastaju stanice koje se neće više dijeliti već se diferencijacijom oblikuju prema zadaći koju će obavljati u svom životnom vijeku 22 od lat. thállus (od grč. ϑαλλόϛ (thalós) – grančica, mladica) = steljka, tijelo bez tkiva, iznimno kod odvedenijih vrsta pojavljuju se jednostavniji oblici tkiva ili staničja

Srodnost zelenih resina I i II s kopnenim biljkama ili embriofitima23 dokazuju celulozna24 stanična stijenka (sl. 3, sl. 4), kloroplasti25, bojila ili pigmenti26 (klorofil a i b, karotenoidi27, ksantofili28), pričuvne tvari (škrob, mast) te lignin, vrlo značajna tvar (sl. 5) u nekih vrsta zelenih algi II i gotovo svih kopnenih biljaka.

23 od lat. embryophyton (složenica od lat. émbryo (od grč. ἔμβρυον (émbrion) – zametak, nezreli plod) i lat. phyto (od grč. φυτόν (fitón) – biljka, biljna, obično se ne prevodi na hrvatski, nego se koristi u složenicama kao predmetak ili dometak u obliku „fito“) embriofit) = biljka koja stvara zametak ili embrij 24 od lat. cellulósa = staničina, staničevina, celuloza, složeni organski spoj iz skupine polisaharida29, sastoji se od nekoliko stotina do nekoliko tisuća molekula30 β-glukoze31 povezanih u linearnu molekulu. Udruživanjem molekula celuloze nastaju snopovi, a oni u osnovnoj tvari stanične stijenke oblikuju vlakna koja ju izgrađuju. Osim celuloze u staničnu stijenku ugrađuju se i dodatne tvari, npr. drugi šećeri i bjelančevine koji daju čvrstoću, savitljivost, oblik i druga važna svojstva ovoj staničnoj ovojnici. 25 od lat. chloroplastídium (složenica od lat. chloros- (od grč. χλωρόϛ (hlorós) – zelen, žut, predmetak u složenicama koji se preuzima ili prevodi na hrvatski kao „zelen-, zelenkast-“) i lat. plastídium (od grč. πλαστόϛ (plastós) – uobličen) kloroplast) = uobličeni, obavijeni zeleni pigmenti, organel32 u biljnim stanicama izloženim svjetlu u kojem se odvija fotosinteza33 26 od lat. pigméntum = obojena organska tvar, pigment u stanicama 27 od lat. carotinoídum (složenica od fran. carotte – mrkva i grč. εἶδοϛ (éidos) – lik, izgled, nalik mrkvi) = žuto ili narančasto biljno bojilo ili pigment, karotenoid, važan u fotosintezi, daje obojenost listovima, cvjetovima i plodovima 28 od lat. xanthophýllum (složenica od lat. xanthínum (od grč. ξανϑόϛ (ksanthós) – žut) i lat. phýllum (od grč. φύλλον (fílon) – list) ksantofil) = žuto bojilo, pigment, važan u fotosintezi, daje obojenost listovima, cvjetovima i plodovima 29 od lat. polysaccharide (složenica od lat. poly- (od grč. πολύϛ (polís) – mnogo, predmetak u složenicama koji se prevodi na hrvatski kao „mnogo-“ ili se preuzima) i lat. sáccharum – šećer) = složena molekula šećera sastavljena od mnogo osnovnih šećernih jedinica 30 od lat. móles = gruda, molecula = mala gruda, grudica, najmanja elementarna³⁴ čestica neke jednostavne ili složene kemijske35 tvari koja još iskazuje za tu tvar karakteristična36 kemijskasvojstva 31 od lat. glucósum (od grč. γλυϰύϛ (glikís ) – sladak) = grožđani šećer, glukoza 32 od lat. organéllum (od grč. ὄργανον (órganon ) – oruđe, sprava, stroj, dio tijela) = dio stanice obavijen vlastitom ovojnicom, organel 33 od lat. photosýnthesis (složenica od lat. photo- (od grč. φῶς (fōs), φωτός (fotόs) – svjetlost, predmetak u složenicama koji se na hrvatski ne prevodi nego preuzima u obliku „foto“ i lat. sýnthesis (od grč. σύνϑεσις (sínthesis) – sastavljanje) fotosinteza) = skup kemijskih promjena u kojima djelovanjem svjetlosti iz jednostavnih anorganskih37 spojeva nastaju organski spojevi 34 od lat. eleméntum = počelo, sastavni dio cjeline, element 35 od lat. chémia = lučba, kemija 36 od lat. characterísticus (od grč. χαραϰτήρ (haraktér) – osobitost, biljeg) = značajan, svojstven, karakterističan 37 od lat. anorganicis ( složenica od lat. an- (od grč. ἀνά (aná) – bez, ne, predmetak u složenicama koji se prevodi na hrvatski kao „bez-“, „ne-“ ili se preuzima i lat. órganicus (od grč. ὄργανον (órganon) – oruđe, sprava, stroj, dio tijela) anorganski) = koji ne nastaje u živom biću, nije organski

38 od lat. lamélla = listić, lamela, središnji dio stanične stijenke, začetni dio stanične stijenke, stvaraju ga zajednički dvije susjedne stanice u završnom dijelu diobe 39 od lat. primárius = prvotni, prvi, glavni, koji je prvog reda, temeljni, primarni 40 od lat. secundárius = drugotan, koji je drugog reda, sekundaran 41 od lat. hemicellulósa (složenica od lat. hemi- (od grč. ἡμι- (hémi) – pola, predmetak u složenicama koji se prevodi na hrvatski kao „pola-, polu-“ ili se preuzima) i lat. cellulósa – staničevina) = poluceluloza, hemiceluloza, složeni organski spoj iz skupine šećera, sastoji se od dugačkih lanaca izgrađenih od mnogo molekula ksiloze42 na koji su kao ogranci vezani kraći lanci drugih šećera, postoji više vrsta hemiceluloze, a zajedno s celulozom daju čvrstoću staničnoj stijenci 42 od grč. ξύλον (ksílon) = drvo, panj iz čega je izveden naziv jednostavnog šećera ksiloza (C₅H₁₀O_5, jednostavni šećeri dobivaju nastavak -oza na osnovu riječi), ksiloza je poznata kao drveni šećerjer je prvi puta izdvojena iz drva