Stjepan Radić

(Trebarjevo Desno pokraj Siska, 11. lipnja 1871. - Zagreb, 8. kolovoza 1928.), hrvatski političar

Stjepan RadićIz političkih razloga isključen je iz sedmog razreda zagrebačke gimanzije te maturira privatno u Kraljevskoj velikoj realnoj gimnaziji u Rakovcu (Karlovac). Godine 1891. upisuje se na zagrebački Pravni fakultet, ali je isključen 1893. zbog javnog napada na bana Khuena i osuđen na četiri mjeseca zatvora. Dvije godine kasnije osuđen je na šest mjeseci zatvora zbog spaljivanje mađarske zastave prilikom posjeta Franje Josipa I. Zagrebu. Zbog isključena sa zagrebačkog Pravnog fakulteta nastavlja studij na praškom sveučilištu. Uskoro je isključen i s praškog sveučilišta, a zatim i s peštanskog tako da mu je daljnje studiranje onemogućeno na čitavom području Austro-Ugarske Monarhije.

Godine 1896. putuje u Rusiju, a u periodu od 1897. do 1899. godine studira u Parizu Višu političku školu. Neko vrijeme živi u Pragu, a kada ga policija protjera iz Praga, odlazi u Zemun za balkanskog dopisnika čeških, francuskih i ruskih novina. Od 1902. godine živi u Zagrebu i radi kao tajnik Hrvatske ujedinjene opozicije.

Spomenik Sjepanu Radiću na MirogojuOd 1902. do 1906. glavni je urednik mjesečnika Hrvatska misao. S bratom Antunom 1904. osniva HPSS (Hrvatska pučka seljačka stranka). U Hrvatski sabor prvi puta je izabran 1908. u izbornom kotaru Ludbreg. U studenome 1918. godine na sjednici Narodnog vijeća SHS suprostavlja se centralističko-hegemonističkom načinu ujedinjenja južnoslavenskih zemalja.

Tada je izgovorio rečenicu: Ne srljate kao guske u maglu.

God. 1920. stranka mijenja naziv u HRSS (Hrvatska republikanska seljačka stranka). HRSS na izborima dobiva 50 mandata i tako postaje najveća hrvatska politička stranka. U srpnju 1923. putuje u London, Beč i Moskvu, gdje svoju stranku učlanjuje u Seljačku Internacionalu. Uhićen je po povratku u Zagreb u siječnju 1925. godine. Pušten je nakon što je njegova stranka dala izjavu u beogradskoj Narodnoj skupštini da priznaje monarhiju, Vidovdanski ustav i da stranka mijenja ime u HSS (Hrvatska seljačka stranka). Ulazi u Pašićevu vladu kao ministar prosvjete.

U veljači 1927. Radić je ponovo u opoziciji i sklapa koaliciju sa Samostalnom demokratskom strankom (koju je vodio Svetozar Pribićević) i nastaje Seljačko-demokratska koalicija. Dana 20. lipnja 1928. godine zastupnik Radikalne stranke Puniša Račić usmrćuje zastupnike HSS-a Pavla Radića, Đuru Basaričeka i smrtno ranjava Stjepana Radića. Stjepan Radić preminuo je 8. kolovoza 1928. u Zagrebu. Sahranjen je 12. kolovoza u Zagrebu na Mirogoju.